Naučnica otkrila "trik" koji može POVEĆATI verovatnoću rađanja DEČAKA
Ona je istakla da se verovatnoća da žena začne muško ili žensko dete suptilno menja u zavisnosti od toga u kom trenutku ciklusa dolazi do začeća.
Ilustracija; Foto: FamVeld/Shutterstock
8.2.2025.|14:00
Izvor: dailymail.co.uk/John Ely/J.G.
Podeli:
Profesorka Hana Fraj objavila je na Instagramu zanimljiv fenomen poznat kao „efekat povratka vojnika“, koji se ogleda u porastu broja rođenih dečaka nakon završetka svetskih ratova.
Pokazujući grafikon sa odnosom broja rođenih dečaka i devojčica u Engleskoj i Velsu, objasnila je: „Vidite jasno izražene vrhove – jedan 1919. godine, neposredno nakon završetka Prvog svetskog rata, i drugi 1945. godine, odmah posle kraja Drugog svetskog rata.“
Ova akademkinja i televizijska voditeljka navela je da dokazi ukazuju na to da je ovaj fenomen rezultat kombinacije društvenih okolnosti i jedne biološke specifičnosti – veće verovatnoće da žena začne dečaka ako do začeća dođe rano u njenom 'plodnom prozoru'.
Profesorka Fraj objasnila je da se nakon ratova obično beleži povećana učestalost se*sualnih odnosa, jer se vojnici vraćaju svojim suprugama ili partnerkama, što povećava šanse za začeće.
Ova povećana učestalost se*sa znači da je veća verovatnoća da će žena zatrudneti ranije u svom ciklusu, a upravo taj aspekt, prema njenim rečima, može dovesti do porasta broja rođenih dečaka.
„Verovatnoća da žena začne muško ili žensko dete suptilno se menja u zavisnosti od toga u kom trenutku ciklusa dolazi do začeća“, rekla je i dodala:
„Ako se začeće dogodi malo ranije, šanse da će roditi dečaka su neznatno veće.“
Stručnjaci teoretiziraju da bi razlog za to mogli biti hormonske promene ili promene u nivou kiselosti u ženskom reproduktivnom sistemu tokom ciklusa, što može uticati na sredinu u grliću materice.
Ove promene mogu pogodovati spermatozoidima koji nose Y hromozom (koji određuje muški pol) da prvi stignu do jajne ćelije.
Druge studije sugerišu da bi neravnoteža u broju rođenih dečaka i devojčica mogla biti posledica neznatno veće smrtnosti ženskih embriona u odnosu na muške.
Ilustracija; Foto: Tatyana Vyc/Shutterstock
Međutim, profesorka Fraj upozorila je da oni koji se nadaju da mogu uticati na pol svog deteta metodom ranog začeća u ciklusu ne mogu računati na siguran uspeh.
Objasnila je da je povećana šansa za dobijanje dečaka na individualnom nivou „izuzetno mala“.
„Međutim, kada se posmatra na nivou populacije, ovaj obrazac postaje veoma jasan“, dodala je.
Iako nosi naziv „efekat povratka vojnika“, ovaj fenomen nije uvek povezan sa ratovima, navela je profesorka Fraj.
Još jedan porast broja rođenih dečaka zabeležen je u Britaniji 1973. godine, tokom energetske krize, kada su mnogi radili svega nekoliko dana nedeljno van svojih domova.
„Mislim da sada znamo čime su se Britanci bavili tokom svoje trodnevne radne nedelje“, našalila se profesorka Fraj.
Iako je „efekat povratka vojnika“ stvaran, važno je napomenuti da se i u uobičajenim periodima u proseku rađa nešto više dečaka nego devojčica.
Ovaj odnos obično iznosi otprilike 104 dečaka na 100 devojčica.
Međutim, ova razlika ne utiče značajno na demografsku ravnotežu, jer statistički gledano, nešto više dečaka umire pre nego što dostigne zrelost u poređenju sa devojčicama, najčešće zbog nesreća ili razvojnih problema.
Jedna ljubiteljka putovanja upozorava ljude da obave brzu bezbednosnu proveru pre nego što odu na spavanje u svom smeštaju, nakon što je imala užasno iskustvo.
Pretrage za „znaci da me moj pas voli“ skočile su za 5.000% tokom poslednjeg meseca, što je navelo stručnjake da otkriju kako psi pokazuju ljubav prema svojim vlasnicima.
Ove godine, neobičan kalendarski fenomen preplavio je internet. Nazvan "Savršeni februar", ovaj događaj učiniće naredni mesec nezaboravnim zbog svoje savršeno simetrične strukture.
"Osim što nisam izgledala kako dolikuje jednoj ženi i još se bavim javnim poslom, jako sam se loše osećala i dugo nisam mogla da radim svoj posao – nemaš platu, ne možeš na teren i ti si onda prilično ugrožen"...
Proslavila je 72. rođendan na jedinstven način i ohrabrila ljude da rade isto što i ona. U teretani je dizala tegove i sve to objavila na društvenim mrežama.
Preko tri decenije, Dejan Milićević važi za jednog od najboljih fotografa i reditelja na estradi, a tokom svoje bogate karijere sarađivao je sa najvećim zvezdama.
Najdugovečnija i najgledanija domaća igrana serija, „Igra sudbine“, ulazi u novu sezonu pod nazivom „Ljubav nakon greha“, koja premijerno startuje u utorak, 10. februara u 20.00 na Prvoj televiziji.
Iako je primamljivo klasifikovati ljude na osnovu njihovog horoskopskog znaka, važno je shvatiti da ljudska priroda ne može biti sužena na samo 12 kategorija.
U utorak, 10. februara, počinje nova sezona serije, pod nazivom "Igra sudbine - Ljubav nakon greha". Šta gledaoci mogu da očekuju u nastavku, pitali smo glumce Sandru Bugarski i Vladana Savića.
Neki znaci su poznati po svojoj istrajnosti, tvrdoglavosti i sposobnosti da izdrže životne udarce, dok drugi više teže miru, prilagođavanju i izbegavanju sukoba.
Jedna ljubiteljka putovanja upozorava ljude da obave brzu bezbednosnu proveru pre nego što odu na spavanje u svom smeštaju, nakon što je imala užasno iskustvo.
Pretrage za „znaci da me moj pas voli“ skočile su za 5.000% tokom poslednjeg meseca, što je navelo stručnjake da otkriju kako psi pokazuju ljubav prema svojim vlasnicima.
Globalni fenomen koji je osvojio publiku širom sveta uskoro stiže i na male ekrane u Srbiji, donoseći potpuno novo televizijsko iskustvo prepuno napetosti, psihološke igre, strategije i neočekivanih obrta.
Nova sezona serije „Igra sudbine" nosi vrlo specifičan naziv "Ljubav nakon greha“ i kreće u emitovanje u utorak, 10. februara Na Prvoj televiziji. Tim povodom u goste smo pozvali glumicu Tamaru Belošević, koja tumači lik Gabrijele.
Opština Novi Beograd ove zime potrudila se da obraduje najmlađe i priredila je "Novobeogradski festival kulture". Šta je sve na programu i čemu će se deca najviše obradovati čućemo od Ivane Nikolić, predsednice opštine Novi Beograd.
Odakle osipi, kožne bradavice, pa i neka ozbiljnija stanja kože? Koliko su promene na koži posledica psihičkih procesa? Odgovore ima dr Brankica Tepavčević, specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.