Naučnica otkrila "trik" koji može POVEĆATI verovatnoću rađanja DEČAKA
Ona je istakla da se verovatnoća da žena začne muško ili žensko dete suptilno menja u zavisnosti od toga u kom trenutku ciklusa dolazi do začeća.
Ilustracija; Foto: FamVeld/Shutterstock
8.2.2025.|14:00
Izvor: dailymail.co.uk/John Ely/J.G.
Podeli:
Profesorka Hana Fraj objavila je na Instagramu zanimljiv fenomen poznat kao „efekat povratka vojnika“, koji se ogleda u porastu broja rođenih dečaka nakon završetka svetskih ratova.
Pokazujući grafikon sa odnosom broja rođenih dečaka i devojčica u Engleskoj i Velsu, objasnila je: „Vidite jasno izražene vrhove – jedan 1919. godine, neposredno nakon završetka Prvog svetskog rata, i drugi 1945. godine, odmah posle kraja Drugog svetskog rata.“
Ova akademkinja i televizijska voditeljka navela je da dokazi ukazuju na to da je ovaj fenomen rezultat kombinacije društvenih okolnosti i jedne biološke specifičnosti – veće verovatnoće da žena začne dečaka ako do začeća dođe rano u njenom 'plodnom prozoru'.
Profesorka Fraj objasnila je da se nakon ratova obično beleži povećana učestalost se*sualnih odnosa, jer se vojnici vraćaju svojim suprugama ili partnerkama, što povećava šanse za začeće.
Ova povećana učestalost se*sa znači da je veća verovatnoća da će žena zatrudneti ranije u svom ciklusu, a upravo taj aspekt, prema njenim rečima, može dovesti do porasta broja rođenih dečaka.
„Verovatnoća da žena začne muško ili žensko dete suptilno se menja u zavisnosti od toga u kom trenutku ciklusa dolazi do začeća“, rekla je i dodala:
„Ako se začeće dogodi malo ranije, šanse da će roditi dečaka su neznatno veće.“
Stručnjaci teoretiziraju da bi razlog za to mogli biti hormonske promene ili promene u nivou kiselosti u ženskom reproduktivnom sistemu tokom ciklusa, što može uticati na sredinu u grliću materice.
Ove promene mogu pogodovati spermatozoidima koji nose Y hromozom (koji određuje muški pol) da prvi stignu do jajne ćelije.
Druge studije sugerišu da bi neravnoteža u broju rođenih dečaka i devojčica mogla biti posledica neznatno veće smrtnosti ženskih embriona u odnosu na muške.
Ilustracija; Foto: Tatyana Vyc/Shutterstock
Međutim, profesorka Fraj upozorila je da oni koji se nadaju da mogu uticati na pol svog deteta metodom ranog začeća u ciklusu ne mogu računati na siguran uspeh.
Objasnila je da je povećana šansa za dobijanje dečaka na individualnom nivou „izuzetno mala“.
„Međutim, kada se posmatra na nivou populacije, ovaj obrazac postaje veoma jasan“, dodala je.
Iako nosi naziv „efekat povratka vojnika“, ovaj fenomen nije uvek povezan sa ratovima, navela je profesorka Fraj.
Još jedan porast broja rođenih dečaka zabeležen je u Britaniji 1973. godine, tokom energetske krize, kada su mnogi radili svega nekoliko dana nedeljno van svojih domova.
„Mislim da sada znamo čime su se Britanci bavili tokom svoje trodnevne radne nedelje“, našalila se profesorka Fraj.
Iako je „efekat povratka vojnika“ stvaran, važno je napomenuti da se i u uobičajenim periodima u proseku rađa nešto više dečaka nego devojčica.
Ovaj odnos obično iznosi otprilike 104 dečaka na 100 devojčica.
Međutim, ova razlika ne utiče značajno na demografsku ravnotežu, jer statistički gledano, nešto više dečaka umire pre nego što dostigne zrelost u poređenju sa devojčicama, najčešće zbog nesreća ili razvojnih problema.
Godine se ne vide samo na licu, koži ili kosi. Tragove starenja, čini se, nosimo i u glasu, a naučnici sada veruju da bi upravo način na koji govorimo mogao da postane jednostavan i neinvazivan pokazatelj procesa starenja.
Nakon nekoliko pokušaja, Milo konačno uspeva da privuče pažnju vlasnice. Međutim, umesto da uživa u trenutku koji je toliko želeo, dolazi do neočekivanog obrta
Na istočnom obodu istorijskog jezgra Kaira, severno i južno od Citadele, podno brda Mokatam, prostiru se istorijske islamske nekropole koje se često jednim imenom nazivaju – Grad mrtvih.
Kombinacija 1-2-3-4-5-6 ima potpuno istu šansu da bude izvučena na lotou kao bilo koji naizgled nasumičan niz brojeva. Ipak, naš mozak odbija da u to poveruje – kognitivne pristrasnosti otkrivaju zašto tako loše procenjujemo slučajnost.
Visoka je više od dva metra, najviša je žena na svetu, a lekari su punih 29 godina mislili da znaju zašto. Sada je, međutim, Rumejsa Gelgi iz turskog grada Karabuk saznala da je njen slučaj mnogo neobičniji.
Turski glumac Ahmet Rifat Šungar beži od telefona i gradske buke, a supruga Esra je vremenom naučila da razume njegovu potrebu za tišinom, povlačenjem i „slatkim neradom“.
Počela je nova sezona muzičkog takmičenja „Zvezde Granda“, a još jednom se pokazalo da su kandidati na visini zadatka i da zaslužuju da stoje na velikoj Grandovoj sceni.
Nova sezona „Zvezda Granda“ počela je u velikom stilu, a čast da prva stane na veliku scenu pripala je Mili Ivanov, koja je odmah pokazala da je spremna za ozbiljnu muzičku borbu.
Devedesete su bile vreme prepoznatljivog domaćeg zvuka, a pesme koje su tada nastale i danas se pevaju. I ne samo da ih pamte oni koji su uz njih odrastali, pevaju ih i nove generacije...
Turski glumac Ahmet Rifat Šungar otkrio je za turski magazin šta ga umiruje, na koja se mesta uvek rado vraća, šta voli da sluša, ali i ko bira muziku u kolima!
Strelčevi bi danas morali da povedu računa o tome koliko će biti otvoreni prema saradnicima, Rakovima kulminira loše raspoloženje - šta je sa ostalim znacima Zodijaka?
Pred nekim znacima je užurban dan pun obaveza, dok druge očekuju zanimljive ponude, flert i nova poznanstva. U emotivnim odnosima biće potrebno više strpljenja i spremnosti na kompromis.
Zakon u Srbiji propisuje obaveznu zimsku opremu od 1. novembra do 1. aprila, a pitanje koje se svake jeseni iznova postavlja glasi – koje zimske gume zapravo kupiti.
Godine se ne vide samo na licu, koži ili kosi. Tragove starenja, čini se, nosimo i u glasu, a naučnici sada veruju da bi upravo način na koji govorimo mogao da postane jednostavan i neinvazivan pokazatelj procesa starenja.
Mnogo pre Monike Beluči, jedna Italijanka je lepotom, šarmom, talentom, osvojila i Holivud i svet - ali i Oskara, i to kao prva koja nije glumila na engleskom jeziku. Bila je to Sofija Loren.
Porodica kojoj ove subote na Prvoj televiziji od 16.30 pomaže ekipa "Radne akcije sa Tamarom" živi u Pančevu. Članovi porodice su podstanari, ali samo deka živi u kući koja je neuslovna.