Eksperti otkrivaju! Evo KAKO da ispadnete odlično na slikama sa putovanja - OVAJ deo dana IZBEGAVAJTE za fotkanje (VIDEO)
Jedna od stvari na koju treba da obratite pažnju prilikom slikanja jeste da budete prirodni i opušteni.
Ilustracija; Foto: DavideAngelini/Shutterstock
23.7.2024.|11:39
Izvor: Prva/J.G.
Podeli:
Nema sumnje da mnogi ljudi, kada idu na putovanja, žele da naprave uspomene u vidu fotografija, pa tome umeju da posvete i dosta vremena.
Jovana Kvržić, travel blogerka, kojoj je i posao da se slika, ističe da u tome uživa i da joj nije teško, ali i da od njenog raspoloženja zavisi da li će taj dan napraviti više fotografija ili će posetiti pet lokacija i napraviti pet poza.
Kao jedno posebno mesto, na kojem je imala mnogo lepih fotografija, koje joj je napravio profesionalni fotograf Jovana ističe Santorini.
Kada se radi o konkretnim savetima kako da vam fotografije ispadnu dobre, Jovana naglašava važnost "lepše strane lica", dok fotograf Miloš Miša Obradović kaže sledeće:
- Da ne bude previše nameštena fotografija, da bude opuštena, da bude prirodna - navodi Miša i dodaje:
- Važno je kako se namestimo u odnosu na svetlo, izbegavati kontre na plažama, izbegavati podne - kaže Miša naglašavajući da je važno izbegavati svetlo, kad je cela figura hvatati malo odozdo, kako bi se figura izdužila, ali i da je potrebno da se potrudite da budete prirodni.
Šta su još otkrili na ovu temu, poslušajte u snimku:
Ovu zagonetku je osmislio Albert Ajnštajn 1930. godine, i do sada je samo dva procenta ljudi uspelo da je reši. Nema skrivenih trikova i zasniva se isključivo na logici. Usuđujete li se da probate da je rešite?
Šta je sve potrebno da neko postane dvojnik glavnog glumca (dubler), koji ga zamenjuje pri snimanju opasnih scena na filmu i zašto u svoje redove ne primaju one koji se ne plaše?
Mnoga istraživanja su pokazala da pribor za jelo veoma utiče na naš apetit, pa ako želite da skinete koji kilograma, uzimajte u obzir i nabavku novih tanjira i viljuški.
Dok većina ljudi intelekt razvija kroz znanje ili radoznalost o svetu, postoji i poseban oblik svesti poznat kao metakognicija. Reč je o sposobnosti razmišljanja o sopstvenim mislima, što može da se smatra jednim od najvrednijih oblika inteligencije.
Psiholozi upozoravaju da prekomerno deljenje ličnih podataka kao što su nesigurnosti ili finansije može da dovede do manipulacije, zavisti i raspada odnosa.
Sudije izvode dvoje takmičara – Negicu i Ognjena. Jedno od njih dvoje je napravilo najbolji desert, dok će se drugo pozdraviti sa daljim učešćem u najpopularnijem kulinarskom šouu.
Dok većina ljudi intelekt razvija kroz znanje ili radoznalost o svetu, postoji i poseban oblik svesti poznat kao metakognicija. Reč je o sposobnosti razmišljanja o sopstvenim mislima, što može da se smatra jednim od najvrednijih oblika inteligencije.
Pojačane strasti DANAS mogu da „ubace“ Škorpije u vrlo intenzivna dešavanja. Vodolije očekuju da saradnik ispuni obećanje, ali kako stvari funkcionišu – izgleda da ćete se načekati
U svetu modernog dejtinga, gde se emocije često mešaju sa notifikacijama, pojavio se još jedan fenomen koji na prvi pogled deluje bezazleno, ali ostavlja ozbiljne posledice.
Ovu zagonetku je osmislio Albert Ajnštajn 1930. godine, i do sada je samo dva procenta ljudi uspelo da je reši. Nema skrivenih trikova i zasniva se isključivo na logici. Usuđujete li se da probate da je rešite?
Mačke nisu slučajno poznate kao oprezne i teritorijalne životinje. Njihov instinkt preživljavanja i danas je izrazito snažan, iako većina kućnih mačaka celi život provodi u stanu.
Danas se obeležava svetski dan porodice, a udruženje roditelja prevremeno rođene dece Srbije "Mali Div" pustilo je u rad portal namenjen upravo roditeljima dece sa smetnjama u razvoju. Gošća: Vera Bikicki Ivezić, predsednica Udruženja "Mali div”.
Da li ljubav zaista može biti matematički precizna da može da stane u kalendar ili su ovakve tvrdnje samo još jedan mit koji nas tera da merimo odnos između muškarca i žene zarad lajkova? Gosti: Sofija Petković i Dušanom Blagojević, psihoterapeuti.
O sindromu hroničnog umora, putu do dijagnoze, nerazumevanju okoline i životu sa bolešću koja se ne vidi, govorila je Ina Ignjatović, pacijentkinja i predsednica Udruženja obolelih od sindroma hroničnog umora.