LAKŠE nam je da se POVERIMO VEŠTAČKOJ INTELIGENCIJI nego bliskim ljudima: Gde je zamka?
Sve više ljudi se pre donošenja važnih odluka, suočavanja sa problemima ili rešavanja emotivnih dilema prvo obraća veštačkoj inteligenciji.
Ilustracija; Foto: Pixel-Shot/Shutterstock
20.11.2026.|10:30
Izvor: Prva TV
Podeli:
Četbotovi su uvek dostupni, ne kasne, ne prekidaju razgovor i nude odgovore bez osude. Ipak, upravo ta dostupnost i privid bezuslovnog razumevanja mogu da stvore emocionalnu zavisnost i dodatno udalje ljude od stvarnih odnosa.
Da li je komunikacija sa ChatGPT-jem i drugim alatima veštačke inteligencije uzela maha, šta se dešava sa našom sposobnošću da slušamo jedni druge i gde je granica između korisnog savetovanja i zavisnosti, razgovarali smo sa psihijatrom Irenom Đorđević.
Dostupnost veštačke inteligencije je privlačna - ali tu je kvaka
Veštačka inteligencija može da pruži trenutno olakšanje, pomogne nam da sagledamo problem iz drugog ugla i ponudi konkretan savet. Za razliku od ljudi, ona nema svoje probleme, ne umara se i gotovo uvek je spremna da nastavi razgovor. Takva dostupnost može biti privlačna, posebno onima koji se osećaju usamljeno ili nemaju dovoljno podrške u neposrednom okruženju.
Međutim, upravo u tome leži i potencijalna opasnost.
Veštačka inteligencija je idealna da postanemo zavisni od nje. Ona nam daje olakšanje i tako se razvija kao bilo koja druga zavisnost. Imamo utisak da nas razume, da je uvek tu i da za svaki problem ima rešenje. Međutim, to nije stvaran svet.
Ljudi ne umeju da slušaju jedni druge
Prema rečima psihijatra, jedan od razloga zbog kojih se ljudi sve češće okreću četbotovima jeste i to što su izgubili sposobnost da zaista slušaju jedni druge.
U svakodnevnim razgovorima često ne čekamo da sagovornik završi zato što želimo da ga razumemo, već da bismo i sami dobili priliku da ispričamo svoju priču. Potreba da budemo saslušani i shvaćeni ostaje nezadovoljena, a komunikacija se pretvara u nadmudrivanje. Uz to, sve češće se može čuti i „nemoj da me mračiš“, čime se ljudima dodatno otežava da podele ono što ih zaista muči.
AI postaje surogat prijatelj
U takvim okolnostima veštačka inteligencija postaje privlačna alternativa: sagovornik koji ne prekida, ne osuđuje i uvek nudi neku vrstu odgovora.
Najveći problem je što u veštačkoj inteligenciji imamo neku vrstu negujuće majke koja je uvek tu i pronalazi rešenje. Ali, to nije stvaran svet. Ljudima je potrebna nesavršenost. Sa prijateljima može da dođe do nesuglasica, a suština odnosa je upravo u tome kako ćemo ih prevazići, saopštiti svoje potrebe i zbližiti se kroz rad na komunikaciji.
Privid razumevanja nije isto što i empatija
Jedna od najvećih zamki komunikacije sa četbotovima jeste osećaj da nas veštačka inteligencija razume bolje od ljudi iz našeg okruženja. Ipak, dr Đorđević podseća da je reč o pseudorazumevanju, jer mašina nema sopstvena osećanja niti može da iskusi empatiju na način na koji to čini čovek.
Empatiju tražimo od mašine koja je nema. Nama je potrebna autentična empatija, a to znači da pokušamo da razumemo kako se drugi oseća iz njegove pozicije, a ne iz naše, odnosno kako bismo se mi osećali u istoj situaciji.
Ipak, od AI možemo ponešto i da naučimo
Sve pomenuto ne znači da od veštačke inteligencije ne možemo ništa da naučimo. Naprotiv, način na koji odgovara na neslaganje, protivljenje ili različito mišljenje može nam poslužiti kao primer kvalitetnije komunikacije.
Važno je, na primer, umeti da kažemo „razumem kako se osećaš“. Time potvrđujemo da čujemo i uvažavamo tuđa osećanja, ali ne preuzimamo odgovornost za njih. Takav način komunikacije možemo da vežbamo i primenjujemo u odnosima sa bliskim ljudima.
Kada je veštačka inteligencija koristan saveznik, a kada postaje problem?
Razgovor sa četbotom može biti koristan ako nam pomaže da se pripremimo za težak razgovor, razjasnimo sopstvene misli ili pronađemo način da nekome saopštimo ono što nas muči. Problem nastaje kada prestanemo da delimo probleme sa prijateljima, partnerima i porodicom, ili kada odgovore veštačke inteligencije koristimo kao argument kojim želimo da dokažemo da smo u pravu.
Sve veći problem predstavlja i usamljenost. Ljudi koji ne pronalaze dovoljno bliskosti u stvarnom okruženju prazninu pokušavaju da popune razgovorima sa četbotovima. Dok takva komunikacija može privremeno da pruži osećaj sigurnosti i prihvaćenosti, povratak u svakodnevni život može biti još teži kada shvatimo da stvarni ljudi ne mogu da budu uvek dostupni, strpljivi i prilagođeni našim potrebama.
Stvarna bliskost se gradi kroz nesavršenstvo
U savremenom društvu dodatni problem predstavlja i insistiranje na savršenstvu. Društvene mreže stvaraju iluziju da su naši životi, odnosi i ličnosti gotovo besprekorni, dok se stvarna bliskost gradi upravo kroz nesavršenosti, ranjivost i spremnost da prevaziđemo nesuglasice.
Zato veštačka inteligencija ne bi trebalo da bude zamena za ljudske odnose, već eventualno alat koji će nam pomoći da ih unapredimo. Naime, koliko god dobar sagovornik četbot bio, ne može da zameni autentičnu ljudsku empatiju, uzajamnost i bliskost.
Ceo razgovor sa dr Irenom Đorđević pogldajte u videu.
Se*s je predivno iskustvo za većinu ljudi i iako posle samo želite da zaspite u naručju partnera, ipak postoje neke stvari koje treba da uradite neposredno posle, zbog svog zdravlja.
Biti "druga osoba" u ljubavnoj vezi često zvuči uzbudljivo i strastveno, ali iza te romantične slike krije se mnogo nerazjašnjenih osećanja i poteškoća. Kako vreme prolazi, laži se gomilaju, griža savest raste, a odnos postaje nestabilniji.
Pravilo 7-7-7 za brak podrazumeva tri jednostavne navike: izlazak udvoje jednom nedeljno, vikend-putovanje jednom u sedam nedelja i zajednički odmor u trajanju od nedelju dana svakih sedam meseci.
Čak i ako vaša „unutrašnja boginja“ obično svake večeri nestrpljivo čeka da se vrata spavaće sobe zatvore, ponekad nastupi period zatišja kada ništa ne može da je probudi.
Popularni američki glumac Ešton Kučer mogao bi da postane milijarder zahvaljujući ranoj investiciji u kompaniju Anthropic, poznatoj po razvoju AI četbota Claude.
Pevačica Jelena Tomašević našla se u žiriju emisije „Nikad nije kasno“, gde je zajedno sa ostalim članovima žirija ocenjivala nastupe kandidata koji će pokušati da ostvare svoje muzičke snove.
Pevačica Emina Jahović progovorila je o svom režimu ishrane, povremenom postu i rigoroznim navikama, ali i otkrila koji joj je jedini porok i čime se časti kada reši da prekrši dijetu.
Slađa Delibašić osvrnula se na period nakon razlaza od Đoleta Đoganija, sa kojim je godinama činila jedan od najpoznatijih muzičkih tandema na domaćoj sceni.
Na prvi pogled izgleda više kao građevinska greška ili jednostavno velika rupa između dve zgrade, ali ipak, prema Ginisovoj knjizi rekorda, Keret House u Varšavi je najuža kuća na svetu u kojoj se može prilično udobno živeti...
Astrologija nudi zanimljiv pogled na to kako određeni ljudi obrađuju informacije, a četiri horoskopska znaka se posebno ističu svojim kognitivnim sposobnostima i veštinama učenja.
Frizura je jedna od prvih stvari koje primećujemo na muškarcu. Ona uokviruje lice, otkriva koliko vodi računa o svom izgledu, može da istakne crte lica ili da izgledu da opušteniju, nemarnu notu.