Taj novi pogled na odnose poslednjih je meseci na društvenim mrežama dobio i svoje ime - solo-maxxing.

Reč je o trendu koji se najčešće veže uz generaciju Z i milenijalce, a opisuje odluku da osoba ne traži aktivno partnera i da samački život doživljava kao nešto pozitivno, ispunjeno i vredno. Umesto da se fokusiraju na potragu za vezom, zagovornici solo-maxxinga energiju ulažu u lični razvoj, karijeru, prijateljstva, hobije i mentalno zdravlje, piše Psychology Today.

Kako je nastao trend?

Solo-maxxing deo je šireg internetskog fenomena poznatog kao "maxxing". Nastavak "-maxxing" poslednjih se godina pojavio u brojnim izrazima koji označavaju pokušaj maksimiziranja neke osobine ili životnog područja - od izgleda i fizičke forme do produktivnosti i ishrane.

Ali, za razliku od trendova poput "looksmaxxinga", koji se često fokusiraju na fizički izgled, solo-maxxing naglašava ličnu slobodu, emocionalni mir i nezavisnost.

Jedan od razloga zbog kojih se ovaj trend spominje vrlo je praktičan - novac. Inflacija je poslednjih godina povećala troškove života, a time i troškove izlazaka. Večera, piće, prevoz i drugi troškovi za mnoge mlade postali su ozbiljan izdatak. Deo njih zato otvoreno govori da im je intenzivno izlaženje na sastanke finansijski i emocionalno iscrpljujuće. Ipak, finansije nisu jedini razlog.

Umor od aplikacija za upoznavanje

Mnogi mladi danas osećaju zasićenje aplikacijama poput Tindera. Nakon godina "swipeanja", dopisivanja i kratkotrajnih kontakata, deo korisnika smatra da su aplikacije postale iscrpljujuće i da odnose pretvaraju u nešto površno i lako zamenjivo.

Dodatni problem je što aplikacije često favoriziraju određene profile, prvenstveno one s atraktivnim fotografijama ili boljim sposobnostima samoprezentacije. Zbog toga mnogi smatraju da aplikacije ne pružaju dovoljno autentičan način upoznavanja ljudi.

Mir umesto drame

Zagovornici solo-maxxinga često navode i emocionalne razloge. Smatraju da im samački život donosi više mira, manje stresa i veću kontrolu nad sopstvenim vremenom.

Loša veza može biti izvor svakodnevnih konflikata, nesigurnosti i emocionalnog iscrpljivanja. Nasuprot tome, vreme provedeno sa samim sobom može da omogući veći fokus na lične ciljeve, obrazovanje, posao, zdravlje i kvalitetne prijateljske odnose.

Nije slučajno da se paralelno pojavljuju i drugi trendovi koji promovišu opuštenija, nenametljiva druženja bez pritiska i velikih očekivanja. Mlađe generacije sve češće traže odnose koji ne stvaraju dodatni stres, nego osećaj sigurnosti i autentičnosti.

Samoća nije isto što i usamljenost

Ipak, psiholozi upozoravaju da postoji važna razlika između samoće i usamljenosti. Dobrovoljno vreme provedeno sa samim sobom često može da se doživti pozitivno - kao prilika za odmor, kreativnost i lični razvoj. S druge strane, usamljenost je osećaj izolacije i nezadovoljstva društvenim odnosima i može negativno da utiče na mentalno zdravlje.

Upravo zato solo-maxxing nije nužno rešenje za svakoga. Ako iza odluke o povlačenju iz odnosa stoje strah od bliskosti, razočaranja ili emocionalne povrede, tada samački život može da postane oblik izbegavanja problema umesto njihovog rešavanja.

Trend koji govori više o društvu nego o ljubavi

Solo-maxxing možda na prvi pogled izgleda kao još jedna prolazna internetska moda, ali zapravo se uklapa u šire društvene promjene.

Mlađe generacije odrastale su uz društvene mreže, pandemiju, nesigurnost u državama i sve veći pritisak da budu uspešne u svim područjima života. U takvom okruženju mnogi preispituju tradicionalne ideje o tome da sreća nužno podrazumeva brak ili dugoročnu vezu.

To ne znači da mladi odustaju od ljubavi. Pre bi se moglo reći da postaju oprezniji i selektivniji. Umesto ulaska u vezu po svaku cenu, sve više njih želi najpre da izgradi kvalitetan odnos sa samima sobom.

Na kraju, možda je upravo to glavna poruka solo-maxxinga: biti sam ne mora značiti da vam nešto nedostaje. Ponekad znači da ste odlučili ne pristajati na odnose koji vam ne donose ono što tražite.

Tagovi:

Povezane vesti