Zakon o alimentacionom fondu danas stupa na snagu

Zakon o alimentacionom fondu danas stupa na snagu, a ministarka za brigu o porodici Jelena Žarić Kovačević izjavila je da će sam alimentacioni fond zaživeti u roku od dva meseca.

"Već imamo prve samohrane roditelje koji su nam se javili", rekla je Žarić Kovačević.

Ona je za RTS ranije kazala da je period od dva meseca u kojem će zaživeti alimentacioni fond ostavljen kako bi se tehnički pripremili.

Istakla je da je od prošlog petka, kada je uspostavljen kontakt centar, do danas bilo 418 poziva.

"Od tih 418 poziva, 31 poziv se odnosio na izbor da razgovaraju sa operaterom. Operateri su zaposleni u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju i uglavnom su diplomirani pravnici koji će ljudima koji se javljaju putem kontakt centra dati prave informacije", istakla je Žarić Kovačević.

Naglasila je da je na mejl adresu stiglo više imejlova sa pitanjima koja se odnose na rokove i postupak podnošenja zahteva.

Kako je istaknuto, pravo na podršku iz fonda imaće sva deca do 26 godina koja se redovno školuju, a fond se aktivira nakon dva meseca neplaćanja alimentacije.

U postupku izjašnjavanja postoje jasna pravila.

"Na izjašnjavanje ih pozivaju javni izvršitelji. Dete se izjašnjava onda kada postane punoletno, dakle u periodu između 18. i 26. godine života", objasnila je Žarić Kovačević.
Istakla je da onda kada je dete maloletno, u samom postupku mora da ima staratelja, odnosno zakonskog zastupnika.

"Tako da se tada izjašnjava samohrani roditelj kome je dete povereno sudskom presudom kojom je brak razveden i kojom se utvrđuje iznos alimentacije", naglasila je Žarić Kovačević.
Kako je istaknuto, građani ne moraju sami da pokreću postupak i nije neophodan nikakav zahtev.

"Jedini uslov da bi mogao da se pokrene postupak jeste da se oni koji traže alimentaciju nalaze u statusu izvršnog poverioca", objasnila je Žarić Kovačević.
Izvršni poverilac je, kako je objašnjeno, lice u čiju je korist doneta pravnosnažna presuda kojom se utvrđuje iznos alimentacije.

"I od izvršnog dužnika, odnosno nesavesnog nekada roditelja, odnosno nekadašnjeg bračnog supružnika, potražuju određeni iznos alimentacije", navela je  Žarić Kovačević.
U skladu sa zakonom, maksimalni iznos koji može da se dobije iz fonda iznosi 25.000 dinara.

Žarić Kovačević je naglasila da se oslanjaju na Zakon o alimentacionom fondu koji upućuje na porodični zakon, ali da se rukovode i sudskom presudom.

"Ako, na primer, maksimalni iznos iznosi 25.000, ali u presudi stoji niži iznos, mi ćemo se rukovoditi presudom. Ukoliko u presudi stoji viši iznos, onda ćemo se rukovoditi zakonom", rekla je Žarić Kovačević.

Iz budžeta je za funkcionisanje fonda za sada izdvojeno 500 miliona dinara.

"Mi ne znamo u ovom trenutku koliko će se nama roditelja, odnosno dece, javiti za različita potraživanja", rekla je Žarić Kovačević.

Dodala je da će 500 miliona biti dovoljno do kraja godine, odnosno da će iznos po potrebi uvećati ili preraspodeliti rebalansom za sledeću godinu.

Za sve vreme dok država isplaćuje pomoć, nesavesnom roditelju raste dug, kamata, tu su i sudski troškovi.
Isplate počinju odmah nakon donošenja rešenja, a dugovanje prema državi se vraća kada se roditelj ponovo nađe u prilici da plaća.

"U roku od dva meseca izvršitelj poziva izvršnog dužnika da isplati potraživanje. U roku od osam dana poziva izvršnog poverioca da se saglasi s tim da, ukoliko dužnik ne isplaćuje alimentaciju, da se sredstva isplaćuju iz fonda. Od tog trenutka Ministarstvo donosi isplatno rešenje i isplaćuje se odmah prva rata", objasnila je Žarić Kovačević.

Istakla je da, kasnije, ukoliko se utvrdi da lice ima primanja ili imovinu (to će proveravati javni izvršitelj jednom mesečno), obaveza se vraća na dužnika, a država postaje poverilac i potražuje iznos sa kamatom.

Ako dužnik nema imovinu ni primanja, zakon predviđa i krivičnu odgovornost.
"Postoji krivično delo neplaćanja alimentacije. Ako neko pokrene privatnu krivičnu tužbu, videćemo kako će se postupak završiti. Ali izvršitelji će svakog meseca proveravati da li se nešto promenilo u pogledu imovine", rekla je Žarić Kovačević.

Javnost je zabrinula odredba po kojoj, nakon smrti roditelja, dug prema državi prelazi na dete, međutim, Žarić Kovačević naglašava da država ne bi nikada stavila dete u takvu poziciju.

"Verujem da je Ministarstvo pravde išlo sa širim tumačenjem - dete koje je izvršni poverilac neće moći da bude izvršni dužnik. Apsolutno bi bilo neodgovorno da država od deteta naplati alimentaciju koju mu je dala", ističe Žarić Kovačević.