Ali, odgovor na pitanje koji je grad najveći na svetu nije nimalo jednostavan. Sve zavisi od toga šta se smatra gradom: administrativno područje, urbano područje, aglomeracija ili ogromna mreža međusobno povezanih naselja.

Najnaseljenije urbano područje na planeti

Britanska enciklopedija (Enciclopædia Britannica) navodi da je Guangdžou, glavni grad kineske provincije Guangdong, najnaseljenija urbana oblast na planeti.

Nalazi se u blizini delte Biserne reke, oko 145 kilometara od Južnog kineskog mora. Zahvaljujući svom strateškom položaju, vekovima je bio jedan od najvažnijih trgovačkih centara Kine i važno mesto susreta sa stranim kulturama od 3. veka.

Ilustracija; Foto: Time to travel/Shutterstock

Uprkos tome, van Kine za njega znaju samo zaljubljenici u geografiju, a malo ko bi ga spontano nazvao najvećim gradom na svetu.

Poznat je i kao Kanton

Guangdžou je od davnina poznat u svetu pod imenom Kanton, a iz ovog imena je nastala i kantonska kuhinja, jedna od najpoznatijih kineskih kuhinja. Grad se smatra jednim od gastronomskih centara Kine, posebno zahvaljujući dim sumu, malim jelima koja se tradicionalno služe uz čaj.

Kantonski dijalekt se i danas masovno koristi u Guangdžouu, iako je zvanični jezik mandarinski kineski. Upravo ovaj dijalekt je decenijama oblikovao pop kulturu južne Kine, uključujući filmove i muziku iz Hong Konga.

Grad trgovine i nebodera

Grad je poznat i po Kantonskom sajmu, najvećem i najpoznatijem kineskom sajmu uvoza i izvoza, koji se održava od 1957. Zahvaljujući njemu Guangdžou i danas igra ključnu ulogu u svetskoj trgovini.

Jedan od njegovih najprepoznatljivijih simbola je Kantonska kula, 604 metra visoka građevina, koja dominira panoramom grada.

Posebno je impresivno noću, kada se cela obala Biserne reke osvetli neonskim bojama. Guangdžou je, takođe, jedan od infrastrukturno najrazvijenijih kineskih gradova, sa jednim od najvećih metro sistema na svetu i ogromnim brojem nebodera.

Drevne zajednice i tradicionalna arhitektura

Posebno mesto u gradu zauzima Akademija Čen klana, luksuzni kompleks iz 19. veka koji je danas muzej tradicionalne kineske umetnosti. Poznat je po svojim detaljnim rezbarijama u drvetu i kamenu i smatra se jednim od najlepših primera tradicionalne arhitekture u južnoj Kini.

Ilustracija; Foto: HiTecherZ/Shutterstock

Zanimljivo je i da Guangdžou ima jednu od najstarijih muslimanskih zajednica u Kini. Prema istorijskim zapisima, džamija Huaisheng, koja se smatra jednom od najstarijih džamija u zemlji, izgrađena je tamo u 7. veku.

Guangdžou kao simbol doba megagradova

Guangdžou je jedan od najboljih primera sveta u kome gradovi više ne mogu da se posmatraju samo kroz njihove administrativne granice. Takva urbana područja sve više prerastaju u ogromne, međusobno povezane celine u kojima se prepliću stanovanje, industrija, trgovina, saobraćaj i svakodnevni život miliona ljudi.

Upravo zbog toga se u savremenoj urbanizaciji sve više govori o megagradovima, odnosno metropolitanskim područjima sa više od deset miliona stanovnika. Danas se nalaze na gotovo svim kontinentima osim Australije i Antarktika, a odlikuju se ogromnom površinom i izuzetno složenim društvenim, ekonomskim i infrastrukturnim sistemima.

Po pravilu, megagradovi u zemljama u razvoju rastu mnogo brže od onih u razvijenim zemljama. Razlog je uglavnom masovna migracija stanovništva iz manjih gradova i sela, ali i visok prirodni priraštaj. Prema izveštaju Ujedinjenih nacija iz 2018. godine, na svetu postoje 33 megagrada i u njima živi otprilike osmina ukupne urbane populacije planete. Procene govore da bi do 2030. njihov broj mogao da poraste na 43.

Najveći među njima, oni sa više od 20 miliona stanovnika, često se nazivaju hipergradovima ili metagradovima. Upravo takva mesta, među kojima se izdvaja Guangdžou, pokazuju koliko se koncept grada promenio u 21. veku. Grad više nije samo jasno definisano područje na mapi, već ogroman organizam koji povezuje milione ljudi, naselja, puteva i privredne tokove.

Povezane vesti