Poznato je da je De Sad uticao na poznate francuske pisce i pesnike - Šarla Bodlera, Gistava Flobera ili Gijoma Apolinera, ali javnost malo zna da je pisac takodje uticao na slikare kao što su Pablo Pikaso, Pol Sezan, Ežen Delakroa i Gistav Moro ili vajar Ogist Roden.

- Veza između želje i surovosti koja se, prema De Sadu, nalazi u sadržaju svake osobe, potpuno je očarala slikare. Izložba predstavlja priču o toj „podzemnoj revoluciji“, izjavila je autorka izložbe Ani le Bren.

Na izložbi je predstavljena slika Edgara Degaa "Ratna scena iz Srednjeg veka" koja predstavlja "simboličnu sliku" izložbe. Na toj slici su muškarci na konjima koji strelama gađaju obnažene devojke.

Prema rečima Ani le Bren, umetnici su i ranije slikali scene obaženih tela, silovanja ili otmice žena, ali u obliku mitoloških scena.

- De Sadov okultni uticaj će pomoći umetnicima da izađu iz tradicionalnih okvira predstavljanja nekih scena koje su povezane s nasiljem i istovremeno željom prema ženi.

U Francuskoj se ove godine obeležava 200 godina od smrti pisca dela "Sto dvadeset dana Sodome", napisanog 1785. godine u zatvoru Bastilje.

Markiz de Sad (1740-1814), čije je pravo ime bilo Donasjen Alfons Fransoa, bio je aristokrata i književnik.

U svoje vreme je bio poznat po seksualnim skandalima, a kasnije po opisima specifičnih seksualnih fantazija kao i mračnim stranama ljudske ličnosti. Od njegovog imena potiče pojam sadizam i sadomazohizam.

Izvor: beta

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.