Usrećio je milione dece, a on je bio najnesrećniji dečak na svetu...

15. decembra 1966. godine umro američki režiser Volt Dizni, autor stripova, filmski animator i producent, tvorac modernog crtanog filma, dobitnik 29 Oskara. Put ka slavi krajem dvadesetih godina 20. veka otvorio mu lik Mikija Mausa. Diznijev studio radi i danas.

.

Volt Dizni je čovek na čijim su crtanim filmovima odrastale generacije i generacije. Njegovi crtaći su najbolji na celom svetu i za sva vremena, bez obzira kog ste uzrasta. Ali, iza njih se krije jedna tužna priča o usamljenom dečaku koji beži u svet mašte.

Imao je veoma teško detinjstvo. Živeo je na selu sa majkom, ocem, trojicom starije braće i mlađom sestrom. Otac je bio tiranin i voleo je sve da ih maltretira. Malog Volta je stalno terao da radi i, ako nešto ne bi uradio kako treba, tukao ga je. Utehu nije mogao naći u porodici, pa se družio sa životinjama.

Često je bežao u svet mašte. To će se kasnije odraziti na njegov rad. Prvi njegovi likovi će biti životinje – Miki Maus, Mini Maus, Šilja, Pluton, Proka itd.

Ono što je kod njegovih likova karakteristično je da nemaju svoje porodice. Nigde se ne prikazuju otac, majka i dete. I kasnije, kad bude preuzimao bajke od drugih, pokazaće se da većina njegovih junaka i heroina nema majku. Majka je prikazana samo u filmovima gde porodica nije u prvom planu. Kroz rad je bežao od sećanja i od svoje porodice.

Međutim, njegova mladost je drugačija i promenio se i njegov pogled na žene. Oženiće se, ali biće potpuno ravnodušan. Radije će provoditi vreme u kancelariji, stvarati i družiti se sa likovima iz mašte, nego biti odgovoran, brižan i nežan suprug. Njegovoj tadašnjoj ženi to nije smetalo toliko. Ona ga je volela i podržavala je sve njegove ideje.

Kao mladić, Volt Dizni biva otpušten iz novina “Kansas City Star” jer njegov šef misli da mu nedostaje kreativnosti! Naravno, to ga ne obeshrabruje i 1921. godine osniva malu kompaniju koja se bavila animacijom. Koristeći prirodni talenat za prodaju, donosi kompaniji 15 000 dolara (oko 200 000 dolara u današnje vreme).

Međutim, Dizni je sklopio ugovor sa nekim distributerom iz Njujorka, a kada je distributer ostao bez posla, Dizni je morao da zatvori svoju kompaniju. Jedva je mogao da plati kiriju, pa je čak pribegavao i hrani za pse kako bi preživeo.

Bankrotirao, ali neporaženog uma, potrošio je poslednjih par dolara na put u Holivud. Nažalost, njegovi problemi su tek počeli.

Godine 1926. stvorio je crtanog lika po imenu Zec Osvald. Kada je pokušao da sa “Universal Studios” – distributerom crtaća – razgovara o boljoj ponudi, shvatio je da je “Universal” tajno patentirao Diznijevog lika. “Univerzal” tada zapošljava Diznijeve umetnike i nastavlja distribuciju crtaća (bez ikakve zarade i uloge Diznija).

Kao da sve to nije bilo dovoljno, Dizni je imao ogromne probleme pri publikovanju svojih, sada klasičnih, crtanih filmova.

Rečeno mu je da „Miki Maus“ ne bi uspeo, zato što bi miš “prestrašio žene”. Distributeri su takođe odbili „Tri praseta“, rekavši da mu je potrebno više karaktera.

„Pinokio“ je bio ugašen tokom proizvodnje i Dizni je morao da napiše scenario iz početka. Mnogi drugi filmovi, poput „Bambija“ i „Fantazije“, bili su potpuno neshvaćeni u to vreme, da bi kasnije postali favoriti publike.

Diznijev najveći primer upornosti je odluka da knjigu „Meri Popins“ pretvori u film. Godine 1944. odlučio je, na predlog ćerke, da roman Pamele Travers pretvori u scenario. Međutim, Pamela Travers nije htela ni da čuje o prodaji svoje priče Holivudu. Kako bi je pridobio, Dizni je posećivao njenu kuću u Engleskoj 16 godina zaredom! Rezultat je vanvremenski klasik.

Svet maštega je sačuvao od svega ružnog na ovom svetu. Tragovi prošlosti su ostali i odrazili se na njegov rad, ali taj rad je postao budućnost sveta.

.

Izvor: Punjeni paprikaš, Samopouzdanje.org

Pročitajte i:

Timoti Džon Bajford: Junak našeg detinjstva