Za Ričarda Fajnmana, osim fakta da je jedan od najvećih fizičara svih vremena može reći i da je slikar, pisac, muzičar, žongler, razbijač kodova i još mnogo toga. 1979. Omni magazin je intervju sa ovim čovekom naslovio: Najpametniji čovek na svetu.

"Ako je on najpametniji čovek na svetu, nek nam je bog upomoć."

Lusila Fajnman, majka

Prenosimo vam sa Tarzanije jedan od najzanimljivijih tekstova o nekom naučniku:

Pitanje je glasilo „Sigurno se šalite, gospodine Fajnman?“, a Ričardu Filipsu Fajnmanu ga je postavila gospođa Ajzenhart, supruga dekana departmana za fiziku na Univezitetu Prinston.

Žena se žestoko iznenadila kad je mladi doktorant tražio da mu u čaj sipaju i mleko i limun, jer se po svetom protokolu snobovštine smatra izuzetno nepristojnim da u čaj metnete obe materije.

Fajnman, koji je osnovne studije završio na malter-cigla MIT-u se nikako nije šalio i tako je svoj „pomijarski smisao za hranu“ predstavio širokom auditorijumu na prestižnom Prinstonu – američkoj replici Kembridža, a nesvakidašnje pitanje iskoristio za naslov svog autobiografskog dela u kom je između ostalog pisao kako se ni sa drogama nije šalio. O tome ipak na kraju.
Činjenica da je pre samo 50 godina jedan prestižni časopis nazvao nekog najpametnjim na svetu, te da se po mnogim anketama smatra za najvećeg američkog naučnika svih vremena a da za njega do dve godine pred smrt (a videćemo kasnije i zašto) nije čuo niko osim studenata fizike, elektrotehnike i gikova koji gutaju internet, zaista zvuči nadrealno i nema sumnje da je Fajnmanov izostanak u realnom svetu običnog čoveka jedna velika nepravda.

Jedna od stvari koje su svakako zaslužne da Fajnman bude na marginama ljudske percepcije je i to što je zakasnio s rođenjem jedno 20 godina.

U vreme dok je najveća elita fizičara ikad menjala svet Fajnman (rođen 1918.) je upišavao pelene a malo kasnije, sa nekih deset-jedanaest bio samo neobični vunderkid iz Kvinsa koji može da popravi svaki radio-prijemnik, i što je još neobičnije shvata princip rada istih. I ne samo njih. Već sa 15 je sam sebe doveo do master znanja iz trigonometrije, algebre, analitičke geometrije i analize, a u poslednjoj godini srednje škole pobedio je na njujorškom matematičkom prvenstvu za univerzitetski nivo, ostavljajući sve žive u čudu. Diplomirao je sa 21, doktorirao sa 24, ali je i dan danas ne baš poznat vannaučnoj javnosti.

Dakle, šta prosečni Srbenda (Bušman, Laponac i Šveđanin) zna o Fajnmanu?

Ništa.

A mogao bi da zna

Osim što je jedan od najvećih naučnika svih vremena, ovaj čovek je uspeo u životu da bude i mnogo više od toga. Zamislite ekstrovertnog Ajnštajna u telu Pitera o Tula, sa smislom za humor Bila Hiksa. E to je otprilike Fajnman – jednom rečju faca.
Najpoznatija stvar koja se vezuje za ovog američkog naučnika je njegova Nobelova nagrada koju je 1965. dobio za stvaranje koncepta kvantne elektrodinamike. Euforična PR menadžerka švedske akademije je probudila Fajnmana nadajući se da će čovek presvisnuti od radosti jer je san svakog naučnika da njegovo ime postane urezano u listu dobitnika najveće naučne nagrade. Razgovor je otprilike tekao ovako:

- Gosn Fajnman, vi ste?

- Da.

- Weeeee, čestitam dobili ste Nobelovu nagradu.

- Pobogu, ženo, četiri je ujutru, mislio sam da je nešto bitno, mogla si i u podne da javiš.

Iako je nosio mišlju da ne primi Nobelovu nagradu i izbegne uštogljeno-hipstersku ceremoniju začinjenu time da se od kralja trebalo udaljavati hodom unazad, Fajnman se ipak pojavio i bio asertivan: „Zadovoljstvo otkrićem ima veću vrednost od bilo kakve nagrade“. Kasnije su njegova deca izdala knjigu – zbornik njegovih radova, intervjua i citata pod nazivom The pleasure of finding things out.

Fajnman je kvantnoj elektrodinamici podario i lep i slikovit način prikazivanja interakcije čestica u vidu dijagrama, kasnije opšteprihvaćene grafičke metode koja se koristi u ovoj oblasti. Ali i ne samo toj.

To, na prvi pogled presimplifikovano rešenje se danas koristi za modeliranje čak i kretanja planeta, evolucije galaksija i strukture samog univerzuma. Naravno, kako u nauci jedna stvar povlači drugu, Fajnmanovi dijagrami su osnova čak i teorije struna i M teorije.

Kao što su relativistička ili kvantna mehanika apgrejdi klasične njutnovske, tako je i QED napredniji način shvatanja od klasične elektrodinamike.

Uopšteno, čitajući njegove lekcije i fizike i gledajući načine predavanja i razumevanja materije koja mnogima izgleda neshvatljiva i daleka a zapravo je involvirana u svaki delić vremena svakodnevnih života, dolazimo do sasvim drugačijeg pogleda na nešto što počne da se uči od šestog osnovne. Jednostavno, Fajnman je verovatno najveći profesor fizike svih vremena.

Još jedna od stvari koje je karakterisala ovog natčoveka je njegova svestranost i erudicija. Nije da se neka velika gomila izuzetno uspešnih ljudi u nekoj oblasti može pohvaliti da su paralelno radili još toliko drugih stvari sa uspehom kao Fajnman. Njega su bukvalno sa tek 20 i kojom godinom ubacili u vatru da asistira Openhajmeru na spravljanju atomske bombe. Kasnije je rekao da su kraj rata i saznanje da je na neki način učestvovao u smrti desetina hiljada ljudi uz smrt žene sa dvadeset sedam godina bili dva najteža trenutka u životu. Ipak, dok su u Los Alamosu vredno nastojali da trku atomskog naoružanja završe pre nacista, Fajnman je skontao da je poprilično vešt u provaljivanju šifri – ne ovih računarskih već mehanilčkih, za sefove. I tako, osim što je uspeo da svim kolegama zaviri u privatnu dokumentaciju, uspeo je čak da obije i glavni sef gde se čuvala celokupna projektna dokumentacija za atomsku bombu.

Jednostavno, bio je takav čovek koga kad zaokupi neki problem ili kakva zamisao, to postaje integrisani deo njegove ličnosti. Tako je od potpunog netalenta postao slikar koji je za žestoko ozbiljnu kintu prodavao svoje radove, pa je imao ozbiljan trip da fiziku baci po strani i posveti se sviranju bongo bubnjeva, dok je na samom fakultetu i kao profesor znao da pohađa kurseve iz raznih predmeta i čak svoje ime i prezime stavio u zaglavlje jednog veoma ozbiljnog rada o virusima koji sadrže dnk i napadaju bakterije.

Ostatak teksta pročitajte na Tarzanija.com

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.