Monarh, koga je Šekspir opisao kao "otrovnu žabu krastaču" i makijavelističkog zlikovca koji je ubistvima prokrčio put do trona, voleo je da dobro pojede i popije.

Ozloglašeni engleski kralj Ričard treći jeo je ždralove i čaplje i zalivao ih je sa decilitrima vina. Iako je njegova vladavina trajala svega dve godine, kralj je iskoristio to vreme da bi do maksimuma uživao u lepim stvarima u životu, pokazala je nova studija.

Dolazak na tron 1483. proslavio je orgijom “ića i pića” na kojoj su služene ogromne količine pića i egzotičnih jela, uključujući labudove i čaplje.

Vladavina Ričarda trećeg prekinuta je bitkom kod Bosvorta 1485. gde je poginuo. Više od 500 godina kasnije, njegovi ostaci pronađeni su na parkingu u Lesteru i otkopani 2012.

Nove tehnologije omogućile su stručnjacima da analizom njegovih kostiju i zuba utvrde kako se hranio, kako je živeo, a Ričardova dijeta bila je “bez premca”. Pio je oko tri litra vina dnevno poslednje tri godine života, jeo meso, ribu…

Stručnjaci su takođe dokazali i da mu grba na leđima i kriva kičma nisu smetali da jaše i bori se u bitci. Ričard treći bio je poslednji engleski kralj koji je poginuo u borbi i sa njegovom smrću završio se Rat ruža.

Naučnici sa britanskog Univerziteta u Lesteru koji su potvrdili da su kosti pronađene ispod parkinga u Lestertu zaista pripadale engleskom kralju Ričardu III, došao je do zanimljivih zaključaka o životu i smrti "grbavog kralja". Naučnici su uspeli i da rekonstruišu izgled Ričardovog lica.

Pored toga što je konačno rezrešena misterija šta se dogodilo s telom poslednjeg kralja iz dinastije Plantageneta, naučnici su otkrili i detalje o tome kako je jedan od najkontroverznijih britanskih monarha umro i kakvom tretmanu je njegovo telo bilo izloženo poraza od Henrija VII u Bici kod Bosforta 1485.

Ričardovo telo je, naime, nakon poraza i pogibije osramoćeno tako što je nago i vezanih ruku nošeno kroz Lester i pritom dodatno sakćeno, da bi na kraju bilo bačeno u plitak grob, bez kovčega i pokrova.

Velika iskrivljenost kičme, izazvana jakom skoliozom, potvrđuje Šekspirov opis Ričarda kao grbavca, ali kosti demantuju pesnikovu tvrdnju da je poslednji Plantagenet imao i osušenu ruku.

Šekspir ga je u svojoj tragediji Ručard III prikazao u jako lošem svetlu, a istoričari su se stolećima sporili da li bi trebalo da bude zapamćen kao vizionar, reformator i dobar upravljač, ili kao ambiciozni uzurpator i bezobzirni ubica.

Izvor: Blic/Telegraf

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.