Opasnije nego što mislite: Da li znate na koje sve rizike pristajete farbanjem kose?

Nakon uživanja u moru i suncu velika je verovatnoća da ste se vratili kući isprane boje kose. Ako vam se kao logično rešenje nameće odlazak u najbližu parfimeriju po farbu za kosu ili hitna rezervacija termina u frizerskom salonu, trebalo bi da znate šta se sve u njima krije.

Dugotrajno korišćenje istraživanja povezuju s raznim vrstama raka, foto: Depositphotos/puhhha
Dugotrajno korišćenje istraživanja povezuju s raznim vrstama raka, foto: Depositphotos/puhhha
.

Bilo da koristite trajnu ili polutrajnu sintetičku farbu za kosu, iza blistave spoljašnosti, leži duži spisak štetnih nuspojava. Dugotrajno korišćenje istraživanja povezuju sa raznim vrstama raka (pritom su brinete i crnke pod najvećim rizikom), kožnim alergijama i drugim zdravstvenim opasnostima.

Amonijak uništava zaštitni sloj kose, iritira kožu, oči i pluća, te može da uzrokuje astmu i poteškoće s disanjem. Za hidrogen peroksid se sumnja da je čak i u manjoj dozi toksičan za sistem za varenje, nervni i disajni, može oštetiti DNK i uzrokovati rak.

Zato biste pre farbanja kose trebalo da znate sledećih pet stvari:

Bojenje kose povećava rizik od raka

Boje za kosu su sastavljene od nekoliko stotina hemikalija. Sumnja se na njihov štetan uticaj na zdravlje još od 80-ih godina prošlog veka. Iako su od tada eliminisane brojne štetne hemikalije, istraživanja i danas potvrđuju njihove opasne uticaje na zdravlje.

Boje za kosu mogu izazvati:

Rak bešike: Istraživanje provedeno na Univerzitetu "Southern California School" utvrdilo je da žene koje su bojile kosu najmanje 15 godina imaju čak tri puta veći rizik za oboljenje od raka bešike, za razliku od žena koje nisu koristile trajne boje za kosu.

Neki navode da povećani rizik od ovog raka imaju isključivo frizeri koji svakodnevno koriste boje za kosu 10 ili više godina i žene s određenim genetskim predispozicijama.

Leukemija: Neka istraživanja su pronašla vezu između Non-Hodgkinova limfoma i žena koje su koristile boju pre 1980. godine (jer su tek nakon toga neke supstance zabranjene) i onih koje su koristile tamnije boje. Ipak, druga istraživanja tu vezu opovrgavaju.

Rak dojke: Vezu između raka dojke i bojenja kose naučnici iz Londonske bolnice "Princess Grace Hospital" navode da je stopa pojavljivanja raka dojke kod žena koje boje kosu porasla na 14 posto.

PPD se nalazi u svim bojama za kosu, foto: Depositphotos/Subbotina
PPD se nalazi u svim bojama za kosu, foto: Depositphotos/Subbotina
.

PPD uzrokuje alergije

Alergijske reakcije su relativno česte (prema nekim izvorima utiču na 1,5 procenata populacije) a krivac za njih je najčešće para-phenylenediamine ili p-phenylenediamin (PPD) koji se nalazi u svim bojama za kosu, bilo trajnim ili polutrajnim.

Ako ste skloni dermatitisu, veća je šansa da ćete razviti alergijsku reakciju na PPD u obliku svrabeži ili nateknuća kapaka odnosno područja oko ušiju. Potražite boje bez ovog sastojka, a kao meru predostrožnosti napravite test na boju 48 sati pre korišćenja.

Tamne boje su opasnije po zdravlje

Iako sve nijanse boja za kosu sadrže gotovo iste hemikalije, njih se mnogo više nalazi u smeđim i crnim nego u svetlijim bojama. To je potvrdilo i "Američko društvo za rak" koje na svojim stranicama upozorava da se povećani rizik za oboljevanje od raka ne odnosi samo na trajne i polutrajne boje, već da su tamnije nijanse riskantnije za zdravlje jer sadrže veći broj „obojenih“ hemijskih aditiva.

Svetle nijanse više oštećuju kosu

Brojni stručnjaci upozoravaju da posvetljivanje kose više oštećuje i isušuje kosu nego potamnjivanje. Kada se kosa boji u tamniju nijansu, boja se deponira u vlas za razliku od posvetljivanja koje skida boju iz korteksa vlasi i izvlači vlagu.

Uklanjanje prirodne boje je mnogo grublja procedura i zahteva korišćenje težih hemikalija poput hidrogena, ističu frizeri.

Izbegavajte amonijak, hidrogen, olovo…

Amonijak uništava zaštitni sloj kose, iritira kožu, oči i disajni sistem što može uzrokovati astmu i poteškoće s disanjem. Za hidrogen peroksid se sumnja da je čak i u manjoj dozi toksičan za probavni, nervni i dišni sistem, može oštetiti DNK i uzrokovati rak. Olovo acetat je neurotoksin i sumnja se da smanjuje plodnost i da je kancerogen.

Neki od negativnih učinaka toluena su problemi s disanjem i imunološkim sistemom, kao i mučnina i iritacija kože. Naročito ga treba izbegavati ako ste trudnica jer može uzrokovati oštećenja u razvoju fetusa.

Izvor: Dnevni avaz