Bundeva je nezaobilazna namirnica na jesenjoj trpezi. Ukusna je, a pre svega zdrava, a budući da sadrži čak 90 odsto vode, lako je svarljiva. Pored toga, sadrži i vlakna, kao i beta-karoten koji se pretvara u vitamin A, obiluje kalijumom, ali i vitaminom C.

Masnoća gotovo da nema, jer se u 100 grama bundeve nalazi samo tridesetak kalorija. Zbog svega ovoga bundevu zovu zvezdom jesenjeg jelovnika.

Bundeva se može konzumirati sirova, kuvana, pečena ili pržena. Pored mesnatog dela, koriste se i njene semenke koje sadrže znatno veću energetsku i hranjivu vrednost od mesnatog jestivog dela bundeve. Semenke sadrže 30 odsto belančevina, i od 25 do 38 odsto masnog ulja.

Bundeva je lako svarljiva, pa mogu da je jedu čak i bebe. Takođe, preporučuje se trudnicama, dojiljama, osobama sa bolesnom jetrom i muškarcima sa obolelom prostatom jer smanjuje tegobe.

Stručnjaci tvrde da je bundeva veoma korisna i pomaže u detoksikaciji organizma.Sadrži karotenoide koji su dobri za oči i kožu, dok seme ima antihelmintički efekat.

Ipak, nutricionistkinja Olga Perevalova upozorava da se bundeva ne preporučuje osobama sa gastrointestinalnim oboljenjima.

"Ovo voće može da ošteti sluzokožu i izazove dijareju. Ako osoba ima pogoršane gastrointestinalne bolesti, kao što su gastritis, kolitis, čir, pankreatitis i trovanje, onda mu je kontraindikovana ne samo bundeva, već i bilo koje drugo povrće", tvrdi ona.

Olga ističe da osoba koja nema zdravstvene problema može da jede bundevu svaki dan. Dnevna porcija je 200-300 grama, piše Lepa i srećna.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.