Zašto najveći orašasti plodovi nikada nisu na dnu činije?

Jeste li primetili da u činiji punoj raznih orašastih plodova brazilski orah uvek stoji na površini? Ta činjenica je poznatija kao "efekat brazilskog oraha" i spada u misterije koje pokušavaju da razreše fizičari sa svih strana sveta. Bez obzira na njihovu veću gravitaciju, veći komadi, u ovom slučaju brazilski orah, gotovo uvek završe na površini, dok se manji komadi spuštaju na dno činije. Jedno od mogućih objašnjenja je to da manji delovi propadaju kroz praznine između većih delova.

Šta je pena?

S penom se srećemo svakodnevno: bilo da smo popili kafu sa šlagom ili uživači u toploj kupki, ali malo ko se zapita šta je uopšte pena. Da li je ona u čvrstom stanju, gasovitom ili tečnom? Profesor fizike Daglas Durijan s UCLA tvrdi da je 95 odsto pene u gasnom stanju, dok je prostali deo tečan. Gas iz pene se odvaja od tečnog dela i formira materiju koja se sastoji iz mnoštva mehurića koji penu održavaj

Zašto je led klizav?

Vekovima naučnici pokušavaju da utvrde zašto teško održavamo ravnotežu na ledu. Većina je saglasna u jednom - na samoj površini leda formira se tanak tečni sloj vode koji ga čini klizavom podlogom. Ipak, jasnog odgovora na pitanje zašto se na ledu formira ovakav sloj nema. Dok jedna grupa naučnika smatra da se u kontaktu s drugim predmetima led topi i tako stvara ovaj sloj, drugi

Kako nastaje statički elektricitet?

Fenomen koji je neobjašnjiv isto koliko je i neprijatan. Jedino što sigurno znamo je to da nastaje kada dodirnemo nešto što neutrališe bilo pozitivni, bilo negativni eletricitet sa površine našeg tela. Ali zašto se elektricitet nagomilava? Uobičajeno objašnjenje je to da kada se dva predmeta dodiruju, trenjem se elektrišu, s tim što elektroni prelaze sa jednog objekta na drugi. Zašto se kretanje eletrona ne događa u oba smera? Ne zna se.

Kako nastaje duga?

Duge nastaju kada se sunčeva svetlost reflektuje kroz kapljice vlage koje postoje u atmosferi. Kapljice se ponašaju kao prizme koje odvajaju, tj. prelamaju svetlo pod određenim uglom. Danas, duga svakako nije neobjašnjiva pojava, ali se nekada ubrajala u najmisterioznije u prirodi.

Izvor: nacionalna geografija

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.