Poreklo imena Kijev
Poljani su bili najrazvijenije pleme među istočnoslovenskim plemenima. Legenda kaže da je njihov knez Kij, sredinom prvog milenijuma, osnovao ovaj grad koji je zahvaljujući dobrom položaju postao jedan od najrazvijenijih. U narednom periodu nastavio je da se razvija i postao važna raskrsnica trgovačkih puteva, centar kulture, ekonomije i politike Kijevske Rusi.
Najveći grad Evrope u XI veku
U XI veku Kijev je bio najveći grad Evrope. U vreme Jaroslava Mudrog,velikog kneza Kijevske Rusi, koji je vladao u periodu od 1016 do 1054 godine, Kijev je bio pedeset puta veći od današnjeg Londona i deset puta veći od današnjeg Pariza. Za vreme njegove vladavine Kijev je bio centar kulture i vojne moći.
3. Kijevsko-pečerska larva (Svetska baština Uneska)
Deo svetske baštine Uneska i jedno od sedam svetskih čuda Ukrajine, Kijevsko-pečerska larva jedna je od najpoznatijih spomenika pravoslavne vere za Ukrajince. Osnovana je u Kijevu 1051. godine za vreme Kijevske Rusi i vladavine kneza Jaroslava Mudrog. Smeštena je na južnim padinama Kijeva blizu reke Dnipro.
Stanica Arsenalna
Dobar i efikasan, Kijevski metro ima jednu od najdubljih stanica na svetu. Njena dubina dostiže i do 105 metara ispod zemlje. To je takođe, jedna od prvih stanica sagrađena 1960. godine pored zgrade parlamenta. Put od stanice do ulice pokretnim stepenicama traje čitavih četiri minuta.
Najzeleniji grad na svetu
Kijev je pre 50 godina proglašen za najzeleniji grad na svetu sa svojih 56 hiljada hektara drveća i zelenila. I danas, ovaj grad je poznat po svojim zelenim parkovima za duge šetnje, uživanje i opuštanje. Holosijvski park je jedan od parkova gde se stanovništvo svakodnevno okuplja. Pored lepog zelenila, ovde se nalaze i kaskadna jezera, koja su posebna atrakcija. Takođe, tu je i park slavnog ukrajinskog književnika, slikara i humaniste Tarasa Ševčenka, koji se nalazi blizu muzeja koji je takođe posvećen njemu.
Glavna ulica Kijeva
Srce Kijeva čini njegova glavna ulica Hreščatik u kojoj se nalaze mnoge poslovne zgrade, turističke atrakcije i metro stanice. Ona vodi prema Trgu nezavisnosti gde se ljudi često okupljaju da proslave velike događaje. Ono što verovatno niste znali, jeste to da je ulica Hreščatik ujedno najkraća i najšira ulica u ovom gradu. Njena širina kreće se od 75 do 100 metra dok je njena dužina 1,2 kilometara.
Ulica skulptura
Ulica skulptura u Kijevu je poznata kao najveselija ulica u gradu. Kaže se da nijedna osoba nije prošla kroz nju bez osmeha na licu. Ulicu je sagradio arhitekta Avram Miletski osamdesetih godina prošlog veka, a 2009. godine dodatne skulpture koje su postavljene doprinele su njenoj lepoti.
Grad kestena
Kijev je takođe poznat kao grad kestena. U vreme Sovjetskog Saveza cvetanje kestena, svakog aprila, bio je zvanični simbol Kijeva. Postoji više teorija kako je kesten dospeo u Kijev. Jedna od najpoznatijih je ona koja kaže da je pre dolaska Nikolaja I Pavloviča, tadašnjeg cara Rusije, 1842. godine, Guverner-General Bibikov uvezao sa Balkana, nepoznatu biljku lepog izgleda i mirisa. Biljku su posadili u današnji Ševčenko bulevar, ali vladaru se to nije dopalo. Tokom noći drveće je izvađeno i umesto njega je zasađena topola. Srećom, meštani Kijeva nisu dozvolili da ovo, tada egzotično drveće, uvene i zato su ga zasadili u svoja dvorišta.
Autor teksta - Gladić Aleksandra
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.