Oni već danima vode kampanju protiv prodaje, a u Agenciji ističu da odluka nije bila na njima, jer kao stečajni upravnik samo sprovode zakon.

Ulaz u zgradu na Terazijama čuvala je policija, tako da ni novinari ni filmski poslenici nisu mogli da uđu i da prisustvuju aukciji.

Ispred zgrade priređen je performans - scena po uzoru na čuvenu seriju "Povratak otpisanih", u kojoj Prle i Tihi brane Avala film. Po trotoaru su postavljene parole "Kapitalizam ubija", "Stop privatizaciji", "Naša blaga ne damo"...

Sve je bilo bezuspešno, jer, kako je Tanjugu rekao kompozitor Zoran Simjanović, "mi možemo i da legnemo na prugu, oni će da pusite brzi voz da prođe".

"Nemam ništa protiv prodaje, preduzeće je u takvom stanju da je praktično neupotrebljivo, ali sam protiv da se tu neko "ovajdi", da uzme milione, a da propadnu naši filmovi, koji su više od 90 posto zapravo državni. To je finansirala država i ne može sada da pripada nekom Peri", izjavio je on.

Simjanović je istakao da "filmski fond Avale treba da se vrati u Kinoteku, da bude nacionalno vlasništvo, kao što su uradile Češka i druge evropske zemlje koje su bile socijalističke".

"Važno je i da se postavi obaveza novom vlasniku da nastavi da se bavi filmskom proizvodnjom, a ne da pretvore taj prostor u građevinsko zemljište da zarađuju milione", dodao je on.

Direktor Kinoteke Radoslav Zelenović izjavio je da ohrabruje to što se okupio velki broj fimskih poslenika koji se bore za svoju kinematiografiju "Do poslednjeg daha" i da se nada da ovo neće biti "Nemoguća misija", odnosno da postoji određena šansa da se problem reši.

"Ono na šta mi ukazujemo sve vreme jeste da nije smeo da se uz preduzeće Avalu prodaje i filmski fond, koji je inače smešten na čuvanje u Kinoteci", naglasio je on i podsetio da su u zemljama u okruženju takvi fondovi nacionalizovani, jer je država finansirala snimanje filmova pa bi bilo apsurdno da ih ponovo kupuje.

"Taj ko kupi, sutra će da dođe u Kinoteku i da traži izvorne materijale (negative) da pravi novu, blu rej kopiju, a mi kažemo: ne može. Po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara ne možete da iznesete film iz Arhiva kinoteke. Dakle, postoje razni zakoni koji u ovoj proceduri nisu poštovani", rekao je Zelenović.

On je skrenuo pažnju da je Privredni sud u ekspresnom roku odbio zahtev Kinoteke za privremenu meru izuzimanja filmskog fonda iz prodaje.

"Ne može nama da se spočitava da nismo zaštitili taj fond. On nije ceo kulturno blago, ima tu filmova i raznih materijala. Inače, u toku je proces da do 1. juna svi muzeji i arhivi treba da daju predloge šta će biti zaštićeno kao dobra od posebnog interesa", izjavio je Zelenović.

Reditelj i producent Radoš Bajić izjavio je da "na ovoj žalosnoj ceremoniji apsolutno podržava kolegu Gorana Markovića da je slučaj Avala filma paradigma propasti srpske kulture i kinematografije, a bojim se da kažem i srpske države".

"Kinematogafija u Srbiji je nešto čime se bave ljudi bez gotovo elementarnih uslova za rad, na potpunoj periferiji. Uvažavajući napore Vlade da rešava nagomilane finansijske probleme, postavlja se pitanje - ako se nešto uzima jednoj branši, šta je to što ćemo toj profesiji dati", istakao je on.

Bajić je dodao da "treba razdvojiti materijalni aspekt, jer se Avala film nalazi u divnoj prirodi, na građevinskoj parceli gde će neki lepo da žive, i onaj aspekt Avala filma koji predstavlja odraz nacionalnog identiteta".

On je napomenuo da su se mnogi iz kulture obradovali kada je ministar postao Ivan Tasovac, ali da su sada razočarani.

"Šta on danas ima preče? Ja sam došao ovde i zbog sećanja i poštovanja za starije kolege uz koje sam pre četiri decenije počinjao i zbog osećaja odgovornosti u odnosu na mladi svet koji nema uslove za rad", rekao je Bajić.

"Ne možemo mi uticati na sudske odluke, ali bilo je u ovoj zemlji leks specijalisa, pa jel" mogao neko da kaže stop. Avala film je deo kulturne baštine. Šta je sledeće - prodaja Narodnog pozorišta", zapitao je Bajić.

Inače, prema pisanju medija, konzorcijum "Filmski put" jedini je položio depozit za licitaciju Avala filma. Iza kompanije navodno stoje francuski i američki kapital, a u poslovni plan uključeni su producenti koji su u Beograd, na snimanje dovodile ekipe stranih filmova u kojima su igrali Kevin Kostner i Pirs Brosnan.

Izvor: Tanjug

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.