Koristite ga svakog dana. Neophodan je i muškarcima i ženama. Izmislio ga je ovaj čovek!

Na današnji dan 1901. godine američki pronalazač King Kemp patentirao je prvi...

.

...nožić za brijanje s dvostrukom oštricom. Ta jednostavna naprava u upotrebi je više od jednog veka, osvojila je tržište i odoleva mnogim kampanjama koje pokušavaju da izbrišu slavu žileta.

Veličina brijača je oko deset centimetara, a u početku je bio napravljen od metala sa drvenom drškom. Danas se uglavnom pravi od plastike, i iako je veoma jednostavan izum, na njegov nastanak čovečanstvo je čekalo nekoliko hiljada godina.

Pre žileta za brijanje se koristila britva.

Sa 40 godina, King Džilet je bio frustrirani pronalazač, ogorčeni anti-kapitalista i prodavac zapušača za flaše od plute. Bila je 1895. godina i uprkos idejama, energiji i dobrostojećim roditeljima, imao je malo toga da pokaže u svom radu.

Krivca je našao u zlu tržišne konkurencije. Njegov šef u kompaniji za zapušače, u međuvremenu, je imao samo jedan savet: „Izumi nešto što ljudi koriste i bace“.

Jednog dana, dok se brijao ravnim brijačem, koji je bio toliko istrošen da se nije mogao više oštriti, dobio je ideju. Šta ako bi nožić mogao da se napravi od tanke metalne trake? Džiletov brijač za jednokratnu upotrebu je bio jedinstveni izum koji je doneo revoluciju u industriju brijanja. Prodavac, King Džilet, izumeo je brijač za jednokratnu upotrebu i osnovao kompaniju za prodaju tih brijača.

Konkurencija je pokušala da zaobiđe patente i kopira mnoge Džiletove ideje. Tada je potrošio neverovatnu količinu vremena i novca na parnice kako bi zaštitio svoja prava. U mnogim slučajevima, jednostavno je kupovao konkurenciju. Do svoje 55. godine, 1910, Gillette Company je dominirala u poslu sa brijačima, a Džilet je bio milioner. Takođe je postao i slavna ličnost, pošto je njegovo lice bilo na svakom pakovanju nožića.

Iako je i sam postao kapitalista, i dalje nije promenio svoje anti-kapitalističke stavove. Džilet je i dalje maštao o utopijskom društvu, koje bi organizovali inženjeri. Pokušao je da nagovori Tedija Ruzvelta da bude predsednik njegovog novog društva i tražio je podršku Henrija Forda. Obojica su ga odbili.

Pad berze 1929. godine je skoro zbrisao Džiletovo bogatstvo. Mahinacijama upravnog odbora je skoro ostao bez ovlašćenja u svojoj kompaniji. Godine od 74. do svoje smrti u 77-oj, 1932, proveo je u neuspešnim pokušajima da izvuče naftu iz škriljca.

King Džilet je želeo da uživotu ostavi neki trag. Došavši na ideju o nožićima za brijač za jednokratnu upotrebu i poklanjajući brijače da bi prodao svoje nožiće, postao je veoma uspešan poslovni čovek.

U Prvom svetskom ratu žileti su konačno osvojili tržište, a za vreme rata proizvodnja i prodaja Žiletovih brijača je procvetala.

Za vreme rata koji je trajao četiri godine, Žilet je snabdeo američku vojsku sa 3,5 miliona brijača i oko 35 miliona žileta.

Sa godinama, tehnologija izrade žileta je napredovala, ali osnova brijača ostala je ista do danas...