Savremeno doba je sa sobom donelo i napretke ali i bolesti i mane sa kojima se nosimo svakondevno. Jedna on najvećih boljki današnjice je svakako gojaznost.

Uslovi u kojima radimo, gde je većina ljudi vezana za kancelarijske poslove na kojima se uglavnom sedi, kao i stres koji dolazi kao nuspojava brzog načina života nam samo lepe kilograme a da mi toga nismo ni svesni. Ipak, i naše lične navike, u ishrani i fizičkoj aktivnosti, kao i genetika doprinose tome da se manje ili više gojimo, ili pak ako smo srećnici, ostanemo zdravi i zategnuti. Brzo, retko i loše

Brza hrana je svuda. Polugotovi proizvodi u prodavnicama ili oni pripremljeni po raznoraznim dostavama i restoranima, male su nutritivne vrednosti, a uglavnom su bogati kalorijama. Visokokalorična hrana sadrži rafinisane ugljene hidrate – šećer, brašno, pirinač, transmasne kiseline – margarin, industrijske masti za prženje.

Jesti češće ne goji

Baš naprotiv, ako su obroci normalne veličine, savetuje portal stetoskop.info. Zašto biste se doveli u situaciju da pregladnite?

Zašećereno i alkohol

Pijete li sve samo ne vodu, posebno ako su u pitanju slatki napici, uključujući i kafu ili čaj pun šećera, dodajte i ove kalorije, 2 do 3 pića i može se nakupiti i po 500 kalorija. Uz to pod uticajem alkohola možemo imati i veći apetit.

Spavaj, pa sedi

Kretati se više od 2 h na dan za mnoge je, nažalost, postala naučna fantastika. Uz silu tehnoloških pomagala hodanje je nepotrebno, a sedenje obavezno. Uz sedalački stil života metabolizam se usporava, što znači da telo sagoreva manje kalorija i skladišti višak koji dolazi. Osim toga slabe mišići pospešujući dalje usporavanje metabolizma.

Dobri izgovori zlata vrede

Geni imaju ulogu u načinu na koji skladištimo masno tkivo, ali naučna istraživanja potvrđuju da redovna aktivnost savladava i loše nasleđe.

I godine su bitne

Potreba za kalorijama kod odraslih osoba smanjuje se za 2 do 4% za svakih desetak godina, što znači da će osobi kojoj 2500 kalorija sa 25 godina, sa 50 godina trebati samo 2200 kalorija.

A sve piše na etiketi

Ako ne piše ne kupujte, ali na proizvodima s popisom sastojaka posebno se koncentrišite na prva 3 do 4 na listi. Njih je najviše. Nalazi li se među njima nešto što ne znate ni da izgovorite, šećer ili neka gadna mast , poput obrađene biljne masti, bacite to iz ruke.

Spavanje i živci

Nedostatak sna organizam često nadoknađuje prejedanjem. A visoki nivoi stresa utiču na ispuštanje kortizola, koji pospešuje proizvodnju masnog tkiva, posebno oko struka gde je najštetniji. Stres može uticati na neuredne navike ishrane, impulsivno uživanje u slatkišima i sličnim izletima koji vode do gojenja. Uz stres lako može doći i do depresije, lekovi debljaju, žudimo za ugljenim hidratima koji goje, a uz depresiju gubitak kilograma, čini se kao još teži zadatak.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.