Sindrom hroničnog umora definišemo kao dugotrajnu, tešku, onesposobljavajuću malaksalost bez mišićne slabosti.

Reč je o čestom osećaju umora koji se s vremenom postupno pogoršava, smanjuje nivo energije i utiče na kognitivne funkcije. Hronični umor nije isto što i pospanost, iako je često praćen željom za spavanjem i nedostatkom motivacije.

U nekim slučajevima, umor je simptom ozbiljnijeg medicinskog problema koji zahteva lečenje. Ipak, u većini slučajeva, uzrok umora leži u stilu i načinu života. Tada je dovoljno da promenite svoju dnevnu rutinu kako biste povratili vitalnost i energiju.

Anksioznost i prekovremeni rad najčešći su uzroci hroničnog umora.

Prvi korak u otklanjanju sindroma hroničnog umora je pokušate da utvrdite šta ga izaziva. Izvori se najčešće nalaze u lošim navikama, psihološkim problemima i ozbiljnijim medicinskim uzrocima.

Životne navike koje uzrokuju umor i pospanost:

upotreba alkohola, raznih opuštajućih droga i opijata,

preveliki unos kofeina,

preterana telesna aktivnost,

neaktivnost,

nedostatak sna,

antihistaminici,

lekovi za ublažavanje prehlade i kašlja,

analgetici,

lekovi za regulaciju pritiska,

sedativi,

antidepresivi,

nezdrave prehrambene navike (npr. konzumiranje masne i teško probavljive hrane).

Psihološki problemi koji uzrokuju umor:

Umor je čest simptom mentalnih zdravstvenih problema, kao što su:

anksioznost,

depresija,

tuga,

stres

Prevencija u borbi protiv hroničnog umora

Ako uzrok hroničnog umora nije neko ozbiljno medicinsko stanje, pokušajte da se sa njim izborite promenom načina života.

Potrebno je da se hranite se svežim namirnicama i da sebi osigurate zdrav i miran san. Većini ljudi je potrebno manje od 7 sati sna. Pokušajte da se što više krećete i da naučite da savladate stres.

Unosite u organizam hranjive namirnice koje su potrebne za psihičku i fizičku energiju, namirnice bogate vitaminima B (meso, riba, mleko, celovite žitarice), C (sveže povrće i voće) i E (plava riba, jezgrasto voće, semenje, biljno ulje) i gvožđem ( meso, riba, zeleno lisnato povrće) i magnezijumom (mahunarke).

Ako često jedete nezdravu hranu vaša jetra može reagovati preteranim izlučivanjem insulina – zbog toga se možete osećati slabo, umorno, razdražljivo i možete imati glavobolju, piše Krenizdravo.hr

Konzumirajte namirnice bogate vlaknima naročito jabuke, ovas i mahunarke.

Ograničite unos ugljenih hidrata.

Prestanite da pušite i da pijete alkohol.

Ograničite unos kofeinskih proizvoda.

Redovno vežbajte, jer to povećava izdržljivost prilikom većih napora i pomaže u redukciji masnih naslaga koje su rezultat neaktivnosti i stresa.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.