Opada vam kosa? Stručnjaci otkrivaju koje greške najčešće pravimo i kako joj najbolje možemo pomoći!

Opadanje vlasi, odnosno kose je nešto s čime se bore podjednako muškarci i žene. Ukoliko povremeno primetite da imate više vlasi na četki, to nije razlog za brigu. Normalnim se smatra gubitak do 100 vlasi dnevno. Ukoliko je taj broj veći, potrebno je ustanoviti zašto je to tako. Zabrinjavajućim se smatra gubitak od oko 300 vlasi dnevno.

Opadanje kose, foto: ShotPrime Studio/Shutterstock
Opadanje kose, foto: ShotPrime Studio/Shutterstock
.

Ako ste primetili da vam kosa opada potrebno je da počnete da pijete dodatke ishrani koji su bogati kolagenom... Idealni su oni suplementi koji su na bazi ribljeg ulja. Za pranje koristite preparate bogate koprivom, đumbirom i raznim eteričnim uljima i antioksidansima.

Kosu je potrebno prati redovno, dva do tri puta nedeljno, bogato hraniti regeneratorima i maskama, ali isto tako i redovno prati četke i češljeve i dezinfikovati ih pre upotrebe.

Farbanje i zahtevne zahvate na kosi prepustite profesionalnim frizerima. Birajte boje i tehnike bojenja koje su što prirodnije i ne zahtevaju prečeste popravke, kao na primer boja koja je za ton do dva svetlija ili tamnija od vaše prirodne boje kose. Ako idete na pramenove, odaberite balejaž, da bude u bojama osunčane kose, a ne ekstremno svetlijim tonovima.

Kosu fenirajte samo kada je nužno, ostavite je da se sama osuši. Obavezno na nju nanesite kvalitetne proizvode za negu poput krema, balzama, maski.

Izbegavajte proizvode s alkoholom koji isušuju kosu. Kosa se hrani prirodnim mineralima iz naših žlezda, koje češljanjem raznosimo po celoj dužini dlake. Da bi se kosa ishranila potrebno je očešljati je barem dva puta dnevno prirodnom gustom četkom od veprove dlake, od temena prema krajevima, piše Ordinacija.hr.

Ukoliko se opadanje nastavi najbolje je potražiti savet profesionalnih frizera, a ako i oni ne pomognu obratite se svom lekaru za pomoć. On će vam možda skrenuti pažnju na nepravilnu ishranu, a može vam preporučiti i namirnice poput ribe, tune, lososa, zatim jaja, meso, soju i druge proteinske namirnice neživotinjskog porekla. Takođe, mogu pomoći i mahunarke i žitarice, zeleno povrće, jer su bogate gvožđem i cinkom, kao i vitaminima B kompleksa.