Vaskrs ili Uskrs? Lektorka RTS-a Zorica Mićić navodi da rečnici Matice srpske i Srpske akademije nauka i umetnosti beleže i jedno i drugo, s tim što uz Vaskrs stoji odrednica - crkvenoslovenska reč.

Crkvenoslovenski, odnosno slavenoserbski, nastao u prvoj polovini 18. veka pod uticajem ruske redakcije staroslovenskog, bio je književni jezik Srba sve do Vukove reforme, kada je za osnovu književnog uzet narodni jezik.

U narodnom govoru „v“ u rečima kao što su Vaskrs, vaistinu, vostani je postalo „u“. Tako je Dositej Obradović pisao Vostani, Serbie, a mi bismo rekli – Ustani, Srbijo.

Uskrs je, dakle, uobičajena reč i prednost, sa lingvističkog stanovišta, ne moramo davati Vaskrsu. Međutim, tradicija je tradicija.

Zato na današnji dan radosno kažemo: „Hristos voskrese“, što nije pogrešno, ali najbolje bi bilo Hristos vaskrse. A odgovara se: „Vaistinu vaskrse“.

Izvor: RTS

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.