Baba Marta se sreće kod gotovo svih slovenskih naroda. Za Babu Martu karakteristične su i „Babine huke“ (Babini ukovi). To je period kraja marta i početka aprila kada iznenada i mimo reda zaduvaju hladni vetrovi (huke) i napada susnežica koja pravi „lapavicu“ — tečno blato sa snegom po tlu.

Evo i vrlo interesantne priče kako je mesec mart dobio ime:

Legenda kaže da se Baba Marta prvi put razgnevila kada joj je rimski kralj Numa Pompilije oduzeo mesto prve dame u kalendaru, dodavši ispred nje još dva meseca. Od tada je uvređena starica postala vrlo ćudljiva. Čas se u njoj budi ratni duh boga Marsa, pa se tako sveti šaljući na zemlju hladnoću, čas svojim toplim osmehom donosi prolećnu radost.

Prema narodnom verovanju, Baba Marta je oličenje proleća, ponovnog rađanja, novih zamisli i neophodnosti sklada u prirodi i životu ljudi. Kad toga nema, ona na zemlju pošalje sneg da opomene ljude kako treba da pripaze na ponašanje.

Rođeni u martu imaju posebne vrline, ali i karakteristične mane: dobri su radnici i zbog toga omiljene na poslu. Popustljivi su i teško se ljute, ali kada jednom na nekoga planu, zauvek ga „precrtaju“ jer teško opraštaju.

Poznati su po poštenju, ali treba da se klone lošeg društva da ih ono ne bi iskvarilo. Srećan mesec im je januar, a u maju mogu da očekuju nesreću i štetu. Kada je zdravlje u pitanju, treba da čuvaju kolena, zube, a sklone su i bolestima srca.

Ko planira tokom marta da se venča, trebalo bi da zna i ovo: ako se udaš kada martovski vetar duva, užitak i suze, imaćeš oba”, kaže stara izreka. “Udaj se u aprilu kada možeš, užitak za nju, užitak za njega.”

Iako su visibabe prvi vesnici lepog vremena, kaćuni su siguran znak da je proleće na pragu. Meteorolozi kažu da ako niknu ispod snega prvi kaćuni do marta, onda u martu neće biti novog snega.

Izvor: Opanak

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.