Ipak, mnogi istoričari tvrde da Mračno doba i nije bilo baš toliko mračno, kako inače verujemo. Na primer, tvrdnja da je napredak nauke stagnirao potpuno je netačna. Ljudi su generalno imali lagodan život. Aristokrate nisu morale da rade nijedan dan u životu, a imali su sve, dok je za radničku klasu bilo više nego dovoljno otvorenih radnih mesta, sa dobrom platom, zaštitom i izobiljem hrane.

Evo nekih pojava koje su nastale tokom Mračnog doba, a koje su oblikovale svet u kojem danas živimo:

Procvat poljoprivrede

Kao posledica odličnih vremenskih prilika i boljeg znanja, u mračnom dobu poljoprivreda je doživela veliki procvat i donela izobilje hrane, kako bogatim aristokratama, tako i siromašnim radnicima.

Vizantijci su počeli da koriste napredne poljoprivredne alatke, a u nekim delovima sveta feudalizam je uveo delotvorno upravljanje zemljom (za to vreme). Ogromnim viškom hrane su se hranile životinje, što je rezultiralo i velikim napretkom u stočarstvu. Feudalci su garantovali i javnu sigurnost, zbog čega su u mračnom dobu za većinu ljudi vladali mir i blagostanje.

Rođenje modernih univerziteta

Iako u mračnom dobu nije osmišljen sistem škole i univerziteta, on se u tom periodu značajno unapredio i razvio. 1088. godine osnovan je Univerzitet u Bolonjii – prvi univerzitet na svetu koji je na kraju studija delio diplome.

Osim klasične strukture (na temelju grčkog obrazovanja), srednjovjekovni univerziteti su bili pod snažnim uticajem islamskog obrazovanja koje je bilo izuzetno napredno u to vreme. Za žene, obrazovanje je još bio problem, ali se i na tom polju primetio značajan napredak jer su u tim mračnim vremenima opatice bile među prvim ženama na svetu koje su sticale univerzitetsko obrazovanje.

Karolinška renesansa

Karolinška renesansa je naziv za kulturni uzlet obrazovanja, pesništva, pisanja knjiga i graditeljstva koji se desio u mračnom dobu (kasni osmi i početak devetog veka).

U tom periodu razvio se oblik pisma za pisanje svakodnevnih knjiga koji se koristi i danas, takozvana karolinška miniškola. Karolinška renesansa je pokrenuta u dvoru Karla Velikog (Nemačka) u kojem je osnovana i velika dvorska biblioteka sa starim delima na latinskom koja su prepisana i učinjena lako dostupnim za čitanje svim ljudima. Kako mnogi istoričari tvrde, Karolinška renesansa je bila jedna od najznačajnijih stvari koje su se desile u Evropi.

Dolazak algebre u Evropu

Dok je Evropa napredovala na polju obrazovanja, pisanja, pesništva i graditeljstva, na istoku su veliki učenjaci bili jednako efikasni. Zahvaljujući učenju islamskog učenjaka Al Horezmija (790-840), svet je dobio prvu knjigu o algebri: "Hisab al džabr val mukabala", ili u slobodnijem prevodu – „Knjiga o svođenju i dvostrukom oduzimanju“.

Koreni algebre se mogu pratiti do drevnih Vavilonaca, a matematičke probleme su na sličan način rešavali i u Egiptu, Grčkoj i Kini još i pre nove ere. Ipak, algebra je značajno razvijena u mračnom dobu u islamskim zemljama na istoku i kao takva stigla je u Evropu koja ju je oberučke prihvatila.

Postavljeni su temelji moderne nauke

Iako je napredak nauke na Zapadu bio spor tokom tog razdoblja, on sasvim sigurno nije bio u potpunosti zaustavljen. U mračnom dobu ljudi su znali da je planeta okrugla, iako danas mnogi ljudi veruju da su tada ljudi mislili da je Zemlja ravna ploča. Tu dezinformaciju su plasirali istoričari u 19. veku, ali danas ipak znamo da su naši preci iz mračnog doba bili daleko napredniji.

Do 12. veka, centri učenja, poznati kao Studium Generale, nicali su širom zapadne Europe, a u njima se učilo sve – od dela starih Grka, pa sve do novih otkrića velikih muslimanskih filozofa i naučnika sa istoka i njihovih hrišćanskih kolga sa zapada.

Mračno doba je krivo za neke izume poput peščanog sata (deveti vek), prve mlinove na vodu (7. vek), visoke peći (12. vek )...

U Kini je 1023. godine odštampan prvi papirni novac, 1182. izmišljen je magnetni kompas, 1202. godine u Evropu je uveden Hindu-arapski sistem numerisanja, a uveo ga je italijanski matematičar Fibonaći, 1249. Rodžer Bejkon izumeo je barut, oko 1268 – 1289 otkrivene su naočare, a oko 1280. mehanički sat.

Izvor: HIZU

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.