"Pušila sam 30 godina i dva puta sam pokušala da ostavim cigarete, i to bezuspešno. I onda, najjači motiv koji me je pokrenuo da ostavim cigarete jeste vest da ću dobiti unuče. Želela sam da detetu mirišem lepo, da se ne osetim na duvanski dim, da mogu da potrčim za njom, da kada šeta da ne sedim na klupi i pušim, da ne gubim vreme, već da se posvetim unuci", podelila je svoju priču Marijana Vojvodić.

Među pušačima, imamo 15-20 odsto onih koji imaju jasan stav da ne žele da ostave i to su tzv. "teški pušači" i oni idu ka višedecenijskim hroničnim pušačima.

Nekad je bilo da ljudi u 70-im i 80-im godinama dođu do ozbiljnih zdravstvenih problema, a danas su oni počeli da se pojavljuju između 30. i 50. godine života, objašnjava dr Pešić.

U duvanskom dimu ima oko 7.000 otrovnih jedinjenja, dok ih je 70 odsto kancerogeno. Samo 15 odsto dima iz cigarete udiše pušač, dok 85 odsto ostaje u prostoru.

Koje bolesti može izazvati duvanski dim koji ostaje u prostoriji, odnosno u nameštaju i zidovima, detaljnije je objasnila dr Pešić u nastavku:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.