"Ako znamo da je mozak čoveka 11 milijardi baterija niske snage, koje su električne aktivnosti, a jonizacija se menja u situacijama drastične temperaturne razlike, onda se stvaraju uslovi i za promenu raspoloženja, da ljudi budu umorni, neispavano, razdražljivi... A za bolesnike koji imaju kardiovaskularna i cerebralnovaskularna oboljenja ove promene temperature utiču i na tonus krvnih sudova i mogu da budu okidač ozbiljnih dešavanja, poput vazaspaszme (širene i sužavanje krvnog suda). To sve potencijalno vodi ka razvoju infarkta mozga ili srca", objašnjava dr Raičević.

Doktor napominje da ljudima ne treba da bude čudno što se osećaju čudno. Pad koncentracije, rasejanost, kognitivni poremećaj i ostale smetnje su sasvim očekivane, a šta činiti kako bismo ih ublažili, neurolog je objasnio u nastavku:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.