Na drugi dan Božića, se iznosi Božićna pšenica i stavlja na rodne voćke. Simbolizuje život oživljavanje prirode i ukazuje na to kakvi će usevi biti.

U gradovima gde nema plodnih stabala voćki, mlada pšenica se može staviti na bilo koje drvo u parku, bitno je da se ne baci.

Delić badnjaka se čuva i iznosi se kultno na mali Božić, odnosno na julijansku Novu godinu koja ima rituale vezane i za Božić.

Badnjak se u nekim krajevima nazivali i veseljak.

Stari zapisi kažu da su Sloveni uvek poštovali šume i hrast kao najsvetije drvo s božanskim duhom.

Spaljivanje svetog hrasta, badnjaka, usred zime nagoveštavalo je ponovno rađanje sveta.

Jedan od najlepših božićnih običaja je Mirboženje, s težnjom da se održi mir i prekine zavada među ljudima, pa se pri susretu pozdravljamo sa „Mir Božiji Hristos se rodi".

Izvor: RTS

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.