1. Kitovi ubice? Pre će biti – delfini ubice! Iako su orke poznate i kao kitovi ubice, one su zapravo najveći pripadnici porodice delfina. 2. Orke su prilično velike! Orke su duge između 5,5 i 9,8 metara, pri čemu su ženke obično manje od mužjaka, a mogu da teže i do 5.500 kilograma. Leđno peraje mužjaka može da bude visoko čak 1,8 metara, što ga čini najvećim leđnim perajem među svim kitolovcima, odnosno morskim sisarima u koje spadaju kitovi, delfini i pliskavice. 3. Kako prepoznati orku Svaka orka može da se prepozna po obliku leđnog peraja i takozvanoj sedlastoj šari iza njega, kao i po eventualnim vidljivim ožiljcima. 4. Vrhunski su predatori Orke love čak i druge vrste kitova koje mogu biti više nego dvostruko veće od njih. 5. Orke mogu da žive gotovo koliko i ljudi Orke mogu da dožive i do 90 godina, pri čemu ženke uglavnom žive duže od mužjaka.  6. Skotne su 17 meseci Ženke orki počinju da se pare sa oko 6 do 10 godina, dok mužjaci polno sazrevaju između 10. i 13. godine. Pare se tokom cele godine, iako je razmnožavanje najčešće tokom leta. Ženka orke nosi mladunče oko 17 meseci, što je jedan od najdužih perioda trudnoće među morskim sisarima. Ženka može da dobije mladunče na svake 3 do 5 godina, mada između dva uspešna okota ponekad može da prođe i čitava decenija. 7. Prelaze ogromne udaljenosti Orke žive u gotovo svim morskim staništima širom sveta i verovatno su, posle ljudi, sisari koji naseljavaju najveći deo planete. Neke orke prelaze ogromne udaljenosti. Jedna od njih je praćena tokom putovanja dugog gotovo 9.400 kilometara u oba smera, bez zaustavljanja. 8. Orke imaju svoje „jezike“ Orke međusobno komuniciraju različitim zvucima, uključujući klikove, zvižduke, pulsirajuće pozive, cičanje, škripanje i vriske. Različite porodične grupe orki imaju svoje karakteristične „jezike“.  9. Imaju raznovrsnu ishranu Orke se hrane najrazličitijim plenom, od morskih sisara i riba, do morskih ptica i morskih kornjača. Odrasla orka svakog dana pojede količinu hrane koja odgovara približno 3 do 4 odsto njene telesne mase.Koriste različite tehnike lova. Namerno mogu da izađu na obalu kako bi uhvatile foke, stvaraju talase kojima obaraju foke sa ledenih santi, a u grupama sarađuju kako bi okupile jata riba ili napale veći plen, uključujući druge kitove. Orke oko Šetlanda i Orknija hrane se raznovrsnim plenom, među kojim su foke, ribe koje žive u jatima, pa čak i patke njorke. 10. Orke su suočene sa brojnim pretnjama Brodovi u pokretu i buka ispod površine mora mogu da ometaju orke tokom lova, ali i da utiču na njihovu međusobnu komunikaciju i eholokaciju. Prekomerni ribolov doveo je do urušavanja brojnih ribljih fondova širom sveta, dok ribolovna oprema predstavlja veliki rizik od zaplitanja, što kod orki može izazvati teške povrede ili smrt.Orke su takođe izložene riziku od toksičnog zagađenja pesticidima i industrijskim hemikalijama. Ove supstance mogu da se nagomilavaju u njihovim tkivima i organima i da utiču na njihov imuni i reproduktivni sistem.
Orka nije ono što mislite: Najveći delfin na svetu živi do 90 godina, govori svojim „jezikom“ i lovi kitove
Orke su među najmoćnijim predatorima u moru, ali iza njihove snage kriju se složena komunikacija, porodične veze i neverovatne sposobnosti.
Ilustracija; Foto: Kristof Goovaerts/Shutterstock
12.8.2026.|15:00
Izvor: wwf.org.uk
Podeli:
Vrati se na vest