Osnivač psihoanalize, Sigmund Frojd, revolucionisao je svetsko razumevanje ljudske psihe, postavši jedna od najuticajnijih ličnosti 20. veka. Ali u senci njegovih revolucionarnih ideja bio je skriven privatni život pun misterija.Kako se Frojd, čiji su koncepti potresli svet, nosio sa ulogama muža i oca? Šta se krilo iza njegovog neobično bliskog odnosa sa ćerkom Anom, koju je od milošte zvao Antigona? I kakve su tajne krile njegov odnos sa Minom, sestrom njegove žene, koja je živela pod istim krovom sa njima?Ljubav na prvi pogledSigmund Frojd je upoznao Martu Bernajs u aprilu 1882. u Beču. U to vreme je imao 26 godina, bio je mladi naučnik koji je tek započinjao karijeru i radio u Brikeovoj laboratoriji.Marta, dvadesetjednogodišnja devojka iz ugledne jevrejske buržoaske porodice, dopala mu se na prvi pogled.Kako i gde su se upoznali? Sam Frojd se toga sećao ovako: jednog dana, dok je posećivao sestru, video je devojku kako sedi za stolom i ljušti jabuku. Bila je to Marta.Sigmunda je odmah očarala njena gracioznost i skromnost. U pismima ju je kasnije opisao kao „nežnu i inteligentnu“, ističući njenu inteligenciju i uzdržanost. Međutim, godinama kasnije, govorio bi o njoj nešto drugačije, ali o tome više kasnije.„Prvi sastanak“ Sigmund je odmah počeo aktivno da se udvara Marti. Postoje svi razlozi da se veruje da je ona bila prva žena u njegovom životu. Barem, Frojd nije imao ozbiljnih romantičnih veza pre nego što ju je upoznao.Samo nekoliko meseci nakon što su se upoznali, Sigmund je zaprosio Martu. Ona je rado prihvatila, ali se onda umešala njegova buduća tašta.Frojd protiv tašte: Bitka za Martino srceMladi Sigmund je bio ambiciozan, ali siromašan. Martina majka, Emelin Bernajs, verovala je da je on potpuno nepodoban za njenu ćerku. Mnogo toga joj se nije dopadalo kod njega - njegova teška ličnost, njegova nesigurna finansijska situacija i njegovi stavovi o religiji.Marta je poticala iz ortodoksne jevrejske porodice, a Frojd je bio ateista. Ne samo da se nije pridržavao verskih obreda, već ih je ponekad i ismevao.Godine 1883, Martina porodica se preselila iz Beča u Vandsbek, predgrađe Hamburga. Zvanično je to objašnjeno finansijskim poteškoćama, ali biografi sugerišu da je glavna motivacija bila Emelinina želja da razdvoji ćerku od Frojda, koga je smatrala neodgovarajućim partnerom.„Pregovori“Ipak, romansa se nastavila razvijati. To je dobro dokumentovano; tokom četiri godine dok devojčina porodica nije dala dozvolu za brak, mladi su se intenzivno dopisivali.Sigmund joj je napisao 900 pisama, a Marta njemu 600. Njihova prepiska otkriva da je Frojd u to vreme bio strastven i romantičan. Zvao je Martu „moja slatka devojko“ i „moja princeza“ i bio je izuzetno ljubomoran na sve - čak i na svoju rođaku.Frojd je vredno radio da poboljša svoju finansijsku situaciju. Otvorio je privatnu praksu i radio je dugo. U svojim pismima je stalno obećavao Marti da će dokazati da njena majka nije u pravu.„Prepiska“ I konačno, dobio je svoje: srce njegove buduće tašte je omekšalo i ona je dala pristanak na brak. 14. septembra 1886. Frojd i Marta su se venčali.Foto: Rasid Necati Aslim / AFP / ProfimediaKako se njihov odnos promenio tokom braka?Romantična aura je brzo izbledela. Dok je pre njihovog venčanja Sigmund često delio svoje ideje sa Martom, smatrajući je dostojnom sagovornicom, sada ju je video samo kao domaćicu, čiji je posao bio da brine o deci i kući, da mu se bespogovorno pokorava i da mu se ne meša u posao.Između 1887. i 1895. godine, jedno za drugim rodilo se šestoro dece: Matilda, Žan-Marten, Olivije, Ernst, Sofi i Ana. Frojd je bio uznemiren zbog plodnosti svoje supruge. Dečja buka mu je otežavala koncentraciju na posao, a veliki broj dece stvarao je dodatne finansijske poteškoće.Mnogi istraživači smatraju da je Frojd nakon Aninog rođenja potpuno prekinuo intimne odnose sa svojom ženom. To indirektno potvrđuje ne samo prestanak rađanja dece u njihovoj porodici, već i odlomci iz Frojdove prepiske sa prijateljima.Tako, u pismu svom prijatelju Flesu piše:„Znaš koliko su mi ograničena zadovoljstva. Ne mogu da pušim pristojan duvan, a alkohol mi ništa ne znači. Dosta mi je dece, prekinuo sam kontakt sa ljudima. Takav sam – nevino, vegetiram.“U svojim delima, Frojd je isticao važnost sublimacije – preusmeravanja seksualne energije u kreativnu ili intelektualnu aktivnost.Zanimljivo je da je tek nakon 1895. godine počeo strastveno da radi na razvoju psihoanalize. Sasvim je moguće da je u svom životu praktikovao sublimaciju, odričući se „aktivnosti“ zarad rada.„Ograničena zadovoljstva“Frojd je cenio Martinu ljubav prema redu i domaćem miru, ali ju je istovremeno ironično nazivao buržujkom i ismevao njena ograničenja u intelektualnim pitanjima.Ali evo paradoksalne stvari: Frojd je smatrao sestru svoje žene zanimljivom sagovornicom i mogao je satima razgovarati sa njom.Mina: Šta je ona značila Frojdu?Najčešće spekulacije o Frojdovoj biografiji usredsređene su na Minu Bernejs, Martinu sestru, koja je živela sa njima u istoj kući od 1896. godine, nakon smrti svog verenika.Mina je bila obrazovana žena i delila je Frojdova naučna interesovanja, za razliku od Marte, koja se fokusirala na svoju ulogu domaćice. Sigmund i Mina su često razgovarali o književnosti, filozofiji i psihoanalizi, što je produbilo njihovu intelektualnu bliskost.Neki biografi sugerišu da se ova bliskost mogla razviti u emocionalnu vezanost.Godine 1898, Frojd i Mina su zajedno putovali po Italiji i, prema zapisima, odseli su u istoj hotelskoj sobi. To je postalo osnova za tračeve, iako u to vreme nije bilo neuobičajeno da rođaci ostanu zajedno tokom putovanja.Karl Gustav Jung, Frojdov bivši student i kolega, tvrdio je u privatnim razgovorima da mu je Mina priznala intimnu vezu sa Frojdom. Međutim, Jung nije pružio nikakve dokaze, a njegov odnos sa Frojdom je u to vreme bio zategnut, što je dovelo u sumnju verodostojnost njegovih tvrdnji.Neki istraživači sugerišu da je Frojd možda doživeo nesvesnu privlačnost prema sestri svoje žene, sa kojom se stalno borio, vezan ulogom primernog porodičnog čoveka.Kakav je otac bio Frojd?Sigmund Frojd je bio voljen, ali strog otac. Njegova najveća briga bilo je obrazovanje njegove dece — sanjao je da će, kao i on sam, živeti bogatim intelektualnim životom. Ali skoro svi su odlučili da postanu jednostavni građani — isti oni „filistri“ koje je Frojd ponekad tako ironično nazivao.Zanimljivo je da je čak i izabrao njihova imena u čast svojih prijatelja, kolega i nastavnika. Na primer, sinu Ernstu je dao ime po svom mentoru, Ernstu Brikeu, a Žan-Martenu po poznatom psihijatru Šarkou.Šta se desilo sa njegovom decom?Njegova najstarija ćerka, Matilda, nije bila zainteresovana za nauku već za modu. Udala se za uspešnog trgovca svilom. Kasnije je čak uspela da otvori sopstvenu prodavnicu mode, koja je uživala uspeh među buržoazijom.Žan-Marten, u porodici poznat jednostavno kao Martin, bio je Frojdov ljubimac. Kao najstariji sin, otac je polagao posebno velike nade u njega.Frojdova duga pisma sa detaljnim uputstvima Martinu su sačuvana. Martin je poštovao svog oca, ali ipak nije želeo da postane naučnik. Izgradio je uspešnu karijeru kao advokat, a takođe je pokazivao interesovanje za izdavaštvo.Oliver je bio donekle razočaranje za svog oca, nije pokazivao interesovanje za studije i nedostajala mu je jaka ambicija. U pismima, Frojd ga grdi što je previše mekan za ovaj okrutni svet. Oliverova jedina želja bila je da bude ostavljen na miru. Postao je građevinski inženjer, vodeći tih i povučen život, opterećen očevom slavom.Ernst je postao arhitekta i projektovao je zgrade u tada modernom art deko stilu. Takođe je bio jedno od Frojdove najdalekovide dece – već 1933. godine shvatio je opasnosti od uspona nacista na vlast i emigrirao je u London. Kasnije će pomoći Frojdu i drugim rođacima da se tamo presele.Sva Frojdova deca su živela dugo osim Sofije. Umrla je 1920. godine tokom epidemije španskog gripa. Imala je samo 26 godina. Frojd je tugovao zbog gubitka, pišući o tome:"Izgubio sam deo svog srca."Kada je Sofijin sin, Ernest, odrastao, postao je psihoanalitičar, nastavljajući rad svog dede. Ali šta je sa njenom najmlađom ćerkom, Anom?Frojd i njegova AntigonaOd svoje šestoro dece, Frojd je posebno favorizovao svoju najmlađu ćerku, Anu. Njihov odnos je bio toliko čudan da je izazvala brojne glasine.Nazvao ju je „moja Antigona“, što je bilo veoma dvosmisleno u kontekstu njegove teorije o Edipovom kompleksu. Ovaj nadimak podseća na sliku Antigone u Sofoklovoj tragediji, koja je pratila svog oslepljenog oca, Edipa, u izgnanstvo.Frojd je lično analizirao Anine snove, što je ojačalo njihovu emocionalnu vezu, ali i zamaglilo njihov osećaj ličnih granica. Njen otac je zahtevao potpunu posvećenost od nje i bio je dominantna figura. Ona je bila njegova prijateljica, asistentkinja, učenica i lična sekretarica.Prema sačuvanoj prepisci, Frojd je izrazio mišljenje da bi Ana trebalo da se fokusira na posao, a ne na svoj lični život. I tako se i dogodilo. Ana je živela 87 godina, ali se nikada nije udavala niti imala decu.Čitav svoj život posvetila je naučnom radu, brizi o svom ocu i unapređenju njegovog nasleđa. U mladosti je sanjala da postane učiteljica u osnovnoj školi, ali pod očevim uticajem krenula je njegovim stopama. Postala je osnivač dečje psihoanalize i jedna od najpriznatijih psihologinja 20. veka.Lični život Sigmunda Frojda bio je složen kao i njegove psihoanalitičke teorije. Njegovi odnosi sa voljenima, koji su uključivali i sublimaciju i borbu sa nesvesnim željama, dovode u pitanje naše predstave o psihoanalitičkom geniju.Možda ove misterije kriju ključ za razumevanje ne samo Frojda kao čoveka, već i njegovih revolucionarnih ideja, koje i dalje uzbuđuju umove čovečanstva.
Sa jednom ćerkom je imao POSEBAN ODNOS, glasine kažu da mu je SVASTIKA bila LJUBAVNICA, a sa ženom je prestao da ima INTIMNE ODNOSE
Sigmund Frojd je imao tako buran porodični život da mnogi zbog toga preispituju njegove psihološke stavove.
Foto: Album - Fine Art Images / Album / Profimedia
7.11.2025.|12:00
Izvor: Stil.Kurir/Vanja Milenković
Podeli:
Vrati se na vest