Danas je Usekovanje, veliki pravoslavni praznik, a šta ustvari znači i zašto danas treba da se posti?

Srpska pravoslavna crkva i njen narod 11. septembra praznuju Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja.

.

Pravoslavni hrišćani i Srpska pravoslavna crkva obeležavaju uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja svetog Jovana. Sveti Jovan se slavi i 20. januara, u znak poštovanja prema svecu koji je, po predanju, krstio Isusa Hrista.

Uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja svetog Jovana obeležavaju pravoslavni hrišćani i Srpska pravoslavna crkva, koja ovaj praznik svrstava među slave. Sveti Jovan se slavi i 20. januara, u znak poštovanja prema tom svecu koji je, po predanju, krstio Isusa Hrista.

U hrišćanskom svetu se obeležava kao dan kada je osvećena crkva koju su na grobu svetog Jovana Krstitelja podigli car Konstantin i carica Jelena.

Tada se podseća na stradanje svetog Jovana, kome je, po naređenju Iroda Antipa, glava odsečena ("usekovana") i na tanjiru doneta pred njegovu pastorku, igračicu Salomu, te se zato u Srbiji praznik naziva "Usekovanje".

Irod Antipa, sin Iroda Starijeg, ubice mladenaca vitlejemskih u vreme rođenja Isusa Hrista, bio je gospodar Galileje u vreme propovedi Jovana Krstitelja. Taj Irod je bio oženjen ćerkom arapskog kneza Arete.

Ubrzo je oterao svoju zakonitu ženu i uzeo sebi za naložnicu Irodijadu, ženu svoga brata Filipa, koji je još bio u životu. Protiv ovog bezakonja ustao je Jovan Krstitelj i pred svima napao Iroda.

Pošto car nije dozvoljavao da iko govori protiv njega, sveti Jovan Krstitelj se ubrzo našao u tamnici. Za vreme jedne zabave u svom dvoru u Sevastiji Galilejskoj, pred gostima je igrala Saloma, ćerka Irodijadina i Filipova.

Pijani Irod, zanesen vatrenim plesom, obećao je igračici da će joj dati šta god da traži, a ona je zatražila glavu Jovana Krsitelja na tacni.

Irod tako i naredi, te Jovana posekoše u tamnici i doneše glavu njegovu na tanjiru. Učenici Jovanovi noću uzeše telo svog učitelja i sahraniše, a Irodijada izbode iglom jezik Jovanov, pa glavu zakopa na neko nečisto mesto.

Smrt svetog Jovana dogodila se pred Pashu, a praznovanje 11. septembra ustanovljeno je zbog toga što je tog dana osvećena crkva koju su podigli na njegovom grobu u Sevastiji car Konstantin i carica Jelena.

Sveti Jovan se naziva Krstitelj jer je krstio Isusa Hrista i, prema predanju, u njemu prepoznao sina Božjeg. Jovan se smatra poslednjim velikim prorokom. Naziva se još i Preteča, jer se pojavio pre Hrista i počeo da priprema ljude za hrišćanstvo.

Jovan je, po predanju, primer čvrste i nepokolebljive vere, poštenja, odvažnosti i istinoljubivosti. Bio je to i uzrok njegovog stradanja jer je javno govorio o nemoralu cara Iroda koji je "živeo u grehu" sa svojom snahom Irodijadom, majkom Salome.

Prilikom proslave Irodovog rođendana Saloma je odigrala svoj čuveni ples "Sedam velova", posle kojeg joj je Irod ponudio da traži šta god hoće. Ona je, na nagovor majke, zatražila glavu svetog Jovana.

Irodijada je zahtevala da se svecu odrubi glava i pokopa odvojeno od tela, u strahu da Sveti Jovan ne vaskrsne.

Dan Usekovanja vernici provode u molitvi, uzdržavanju i strogom postu.

Izvor: Telegraf.rs/rts.rs