Konferencija OEBS: Zajednički rešavati probleme

Izazovi sa kojima se suočavaju zemlje članice OEBS, među kojima su izbeglička kriza, situacija u Ukrajini i opasnost od nasilnog ekstremizma, bili su glavna tema na otvaranju godišnje konferencije OEBS o ljudskim pravima i demokratiji, a učesnici su poručili da je vreme za solidarnost i zajedničko rešavanje problema.

.

Ocenjeno je da vlade članica OEBS moraju da poštuju ljudska prava, ne samo svojih građana, već i izbeglica, a da jačanje granica neće rešiti problem.

Predsedavajući OEBS Ivica Dačić rekao je da se Evropa suočava sa izuzetno ozbiljnom migrantskom krizom tokom koje ne sme zaboraviti na ljudska prava i humanost, a da dosadašnji odgovor u najmanju ruku nije bio zadovoljavajući.

“U vreme kada hiljade ljudi rizikuju živote napuštajući svoje zemlje pogođene konfliktima u susedstvu prostora OEBS, ne smemo da zaboravimo na ljudska prava i humanitarne aspekte migrantske krize”, naglasio je Dačić.

On je dodao i da je situacija u i oko Ukrajine i dalje predstavlja ozbiljnu pretnju evropskoj bezbednosti.

Generalni sekretar OEBS-a Lamberto Zanijer rekao je da izazove sa kojima se suočavaju članice OEBS-a, među kojima je posebno istakao izbegličku krizu, situaciju u Ukrajini i opasnost nasilnog eksremizma, ne može rešiti nijedna zemlja pojedinačno, već da je potreban zajednički, koordinisani odgovor.

On je rekao da OBES može da ponudi forum za dijalog, kako migracije ne bi postale još jedna tema koja će podeliti njene članice, kao i u rešavanju korena krize, odnosno konflikata koji su izazvali velike migracije.

Zanijer je dodao da kriza u Ukrajini ostaje jedan od najvažnijih problema sa kojima se suočava OEBS i da ta organizacija nastavlja da promoviše dijalog i pomirenje u toj oblasti.

Prema njegovim rečima, terorizam i radikalizam najviše pogađaju mlade, a borba protiv toga nije samo odgovornost vlasti i bezbednosnih službi, već i nevladnih oragnizacija i društva.

Predstavnica OEBS-a za slobodu medija Dunja Mijatović rekla je da države moraju poštovati obaveze na koje su pristali članstvom u OEBS, a jedna od njih je sloboda medija i izražavanja, istakavši da postoje razlike između država članica koje se ne mogu lako izbrisati.

Ona je istakla da, iako su napadi na novinare neprihvatljivi, oni se neprestano nastavljalju i dodala da države članice usvajaju zakone kojima se navodno štiti bezbednost, ali u stvari se ta bezbednost ograničava, posebno u oblasti slobode izražavanja ili poštovanja ljudskih prava.

Ona je dodala da mora da postoji otvorena debata o svim temama i da se kritički glasovi ne smeju gušiti.

Ministar spoljnih poslova Poljske Gžegož Shetina rekao je da je bezbednosna slika Evrope oslabljena poslednjih meseci zbog krize u Ukrajini, koja se mora rešavati mirno, u saradnji i uz puno poštovanje integriteta i suvereniteta Ukrajine.

Predstavnik nemačke vlade, koja će predsedavati OEBS-om sledeće godine, Gernot Erler rekao je da se Evropa nalazi u najtežoj bezbednosnoj situaciji od kraja hladnog rata, upozorivši da ponašanje Rusije u Ukrajini preti osnovnim prinicipima OEBS-a.

“Kriza nam je pozala koliko je OEBS važan u Evropi”, rekao je Erler i podvukao da se bezbednost, dijalog i zajedničko poverenje mogu postići samo ako sve članice OEBS-a poštuju standarde i vrednosti te međunarodne organizacije.

Govoreći o izbegličkoj krizi, Erler je rekao da se Evropa sa tim izazovima može suočiti jedino ako radi zajedno na njihovom rešavanju.

Erler je čestitao i zahvalio Srbiji na dobrom predsedavanju OEBS-om u 2015. godini.

Direktor Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava Mihael Georg Link rekao je da EU ne može sama da reši problem migranata već da se u to mora uključiti i OEBS.

On je rekao da je po tom pitanju vreme za solidarnost i postizanje zajedničkog rešenja.

Izvor: Tanjug