Srbija bi mogla da bude vodeća u ženskom liderstvu

Srbija ima potencijal da bude vodeća zemlja kada je reč o ženskom liderstvu i preduzetništvu, ocenjeno je danas nakon sastanka potpredsednice vlade i predsednice Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorane Mihajlović sa američkim eksprtom za pitanja ravnopravnosti žena i javne politike Svoni Hant.

.

Mihajlović je novinarima u Vladi Srbije, nakon sastanka sa Hantovom, rekla da je njen zadatak da pomogne da se stvore uslovi kako bi Srbija napravila iskorak i imala više žena lidera i preduzetnica.

Mihajlović rekla da su žene potencijal rasta i da Srbija ima ogromne mogućnosti kada je reč o njihovom zapošljavanju.

Prema njenim rečima, potreban je svakodevni rad na terenu kako bi se do kraja godine pokazali rezultati, a cilj je da se povežu svi koji mogu da pomognu da se podigne stepen učešća žena u liderstvu i biznisu.

Mihajlović je rekla da je važno što se u Srbiji razmišlja o rodnoj ravnopravnosti i što su akcije u tom pravcu podignute na nivo potpredsednika vlade, istakavši da je potreban zajednički rad sa civilnim društvom.
"Razgovarali smo o svim mogućnostima za učešće žena u liderstvu i biznisu i o tome kako da žene postanu razvojni potencijal, a one to jesu", rekla je Mihajlović.

Kako je navela, na sastanku su razmenjena iskustva sa svih kontinenata i o tome koliko se uspelo u podizanju učešća žena u liderstvu i biznisu.

Hant je ocenila da je Srbija u poziciji da postane veliki lider u ovoj oblasti ne samo u regionu već i na globalnom nivou navodeći da je Srbija u mnogo čemu ispred SAD kada je reč o učešću žena.

Ona je dodala da je 19 odsto žena u zakonodavnom telu SAD, za razliku od Srbije gde je 30 odsto.

Hant je rekla da se obično smatra da su muškarci vođe, a žene u pozadini, ali da "ne treba da bude tako, već treba muškarci i žene zajedno da rade i sarađuju".

Ona je istakla da je potrebno da Srbija ima i jako civilno društvo kako bi se unapredio položaj žena.

Prema njenim rečima, Srbija ima obrazovane, vešte i sposobne žene i vreme je da se one na pravi način integrišu u društvo, navodeći da je Srbija zemlja sa ogromnim potencijalom.

Govoreći o iskustvu SAD, Hant je rekla da Hilari Klinton "110 odsto" podržava i stoji iza inicijativa kada je liderstvo žena u pitanju.

Inače, Hant je osnivač programa Žene i politika pri Harvard Kenedi školi.

Ambasador SAD Majkl Kirbi, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da su žene i njihova uloga oblast u kojoj će Srbija lako preduzeti ključni korak koji će je staviti ispred drugih zemalja.

On je kazao da su talentovane žene spremne da preduzmu liderstvo i da po tome Srbija može da bude ispred SAD kada je u pitanju njihovo učešće u privatnom sektoru, Vladi Srbije i u oblasti obrazovanja.

Kirbi je rekao da se po dolasku u Srbiju prvi put obratio na Beogradskom bezbednosnom forumu koji organizuju i vode žene.

Dodao je da bi žene mogle da imaju značajnu ulogu u oblasti bezbednosti.
"Hteli bismo da vidimo što više žena u takvim inicijativama, jer ako budu imale ključnu ulogu u toj oblasti videćemo više prosperiteta i mira", rekao je Kirbi.

O donošenju zakona o rodnoj ravnopravnosti

Mihajlović je rekla da da su prioriteti rada Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost u narednom periodu donošenje zakona o rodnoj ravnopravnosti i nove strategije u toj oblasti.

Mihajlović je razgovarala s regionalnom direktorkom za Evropu i centralnu Aziju Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena Ingibjorg Gisladotir, koja je istakla da je ta organizacija spremna da pruži svu potrebnu tehničku pomoć Koordinacionom telu za rodnu ravnopravnost.

Kako se navodi u saopštenju, ministarka je zahvalila Gisladotir na dvogodišnjem Memorandumu o razumevanju koji je potpisan u februaru, a koji postavlja institucionalni okvir za saradnju između ove agencije UN i Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Vlade Srbije.

Ona je rekla da je prevashodni cilj osnivanja Koordinacionog tela bolja koordinacija državnih institucija koje se bave tom oblašću, kao i stvaranje podsticajnog i stabilnog okvira za saradnju države sa predstavnicima civilnog društva.

Izvor: Tanjug