Kada treba špijunirati decu? Gde je granica između zaštite deteta i njegove privatnosti?

Mnogi roditelji prisluškuju dete, pretražuju mu sobu, proveravaju sobu..

Mama špijunka, foto: Depositphosto/Wavebreakmedia
Mama špijunka, foto: Depositphosto/Wavebreakmedia
.

? Čitanje poruka, preturanje po stvarima, proveravanje informacija sa prijateljima, dete tumači kao nepoverenje, a ne kao zabrinutost!

Poštujte detetovu privatnost i dajte mu do znanja da ste uvek tu ako ima problem. Međutim, morate znati kako se ponaša u virtuelnom svetu.

Ukoliko dete u vašem prisustvu krije telefon, ide u drugu sobu kada šalje i čita poruke, ne dozvoljava vam da mu vidite profil i blokira vas - treba da se zabrinete. Morate naći način da doznate šta radi na internetu.

Šest od deset roditelja čita poruke svoje dece na društvenim mrežama, pokazala je studija koja je obuhvatila 2.000 roditelja. Od njih 60 odsto je priznalo da špijunira decu. Dakle, kad god vam se ukaže prilika proverite šta piše i šta gleda na internetu. Deca nekada i nesvesno postavljaju postove koje ne bi smeli, recimo, političke izjave i slično.

Veoma je važno da dete naučite kako da se ponaša u virtuelnom svetu, da zna da ne sme da objavljuje svoje slike i lokaciju na kojoj se nalazi. Dogovorite pravila koliko sati može da provodi sa telefonom i igricama.

Ipak, pored bliskosti sa detetom najvažnije je da poznajete njegovo društvo - sa kim ide u školu, na trening, sa kim se šeta po kraju. Društvo se sa godinama menja, pa budite u toku. Naučite dete da vas redovno obaveštava gde ide, sa kim i kada će se vratiti i neće biti razloga za brigu.

Stručnjaci upozoravaju da kada dete otkrije da ga roditelji stalno proveravaju to može da ga povredi i ugrozi odnos sa njim. Što više razgovora i zajedničkih aktivnosti dovešće do toga da vam se dete poverava i otvoreno iznosi svoje mišljenje, osećanja i želje.