Ove dve zemlje su se dugo vojno sukobljavale oko enklave Nagorno Karabah.

U zajedničkom saopštenju objavljenom posle razgovora između predstavnika kabineta jermenskog premijera i azerbejdžanskog predsedništva, Jerevan i Baku su ponovili da nameravaju da normalizuju odnose.

Oni su se takođe dogovorili da će biti oslobođena 32 jermenska ratna zarobljenika, u zamenu za dva azerbejdžanska zarobljena vojnika.

U zajedničkom saopštenju navodi se da dve zemlje dele stav da postoji "istorijska šansa da se dostigne dugo očekivani mir u regionu".

"Dve zemlje ponovo potvrđuju svoju nameru da normalizuju odnose i postignu mirovni sporazum na osnovu poštovanja principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta", navodi se u saopštenju izdatom posle razgovora predstavnika dve strane.

Dodaje se da je postignut dogovor da se preduzmu opipljivi koraci ka izgradnji uzajamnog poverenja.

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel pozdravio je preko mreže X napredak u odnosima između Azerbejdžana i Jermenije.

"Pozdravljam posebno oslobađanje zatvorenika i otvaranje političkog dijaloga bez presedana", napisao je Mišel i dodao da ohrabruje vođe dve zemlje da finalizuju mirovni sporazum što je pre moguće.

Jermenija i Azerbejdžan imaju istoriju veoma konfliktnih odnosa, a tenzije su porasle od septembra kada je Azerbejdžan munjevitom akcijom ponovo preuzeo kontrolu nad spornom, otcepljenom teritorijom Nagorno-Karabah iz koje su tada masovno pobegli lokalni Jermeni. Skoro celokupno jermensko stanovništvo Nagorno-Karabaha, više od 100.000 ljudi od 120.000 zabeleženih, pobeglo je u Jermeniju.

Oko te teritorije koja je bila pod vlašću Jermena Baku i Jerevan se spore više od tri decenije. Ta dva suseda su se već sukobila u dva rata za kontrolu nad tom vrletnom enklavom, jednom između 1988. i 1994. i drugi put u jesen 2020. godine.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.