VELIKA GOSPOJINA: Šta se danas MORA učiniti, a šta ŽENE nipošto ne smeju da rade

Srpska pravoslavna crkva proslavlja 28. avgust kao uspomenu na smrt Bogorodice na dan kada se ona vaznela na nebo i “predala svoj duh u ruke Spasitelja”.

.

Crkveni naziv praznika je Uspenije Presvete Bogorodice, jer je to dan kada se Majka Božija, majka Isusa Hrista, uspela na nebo.

Čitavog života obilazila je sveta mesta koja su je podsećala na sina. Najčešće Golgotu, Vitlejem i goru Jeleonsku. Bila je u Antiohiji u poseti svom Ignjatiju Bogonoscu. Posetila je vaskrslog Lazara, bila kod episkopa Kiparskog i oplovila je oko Svete Gore.

Bogorodica je zaštitnica Svete Gore i posvećeni su joj mnogi manastiri i crkve. Velika je svetica i zato je narod zove Velika gospođa ili Gospojina. Na ovaj dan se završava dvonedeljni, strogi post.

U Gornjoj Pčinji misle da je važnije držati se posta pred Veliku Gospojinu nego pred bilo koji drugi praznik, pa čak i Vaskrs. Iz tog kraja je i priča o ljudima koji su mrsili na post, pa su krenuli na izvor da se napiju vode. Kako su prišli izvoru, voda se zacrvene i pojavi se Bogorodica. Svi padoše na kolena, a ona reče neka ovog puta samo osede i tako se opamete.

Prema verovanju Srba, u periodu između dve Gospojine, ili periodu prelaza, važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje dece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.
Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.

Dakle, vernicima se preporučuje da ne obavljaju kućne poslove, a ovo naročito važi za žene. Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, isto tako, nije dobro išta raditi rukama, ili započinjati nov posao.
Zaštitnica je svega živog na zemaljskoj kugli, a posebno porodilja i majki. One se u slučaju preke potrebe prvo obraćaju Majci Bogorodici. Njena ikona se nalazi u svakoj kući verujućih Srba. Veruje se da malo sastrugane boje sa njene ikone ili freske ako se popije može pomoći kod mnogih ženskih bolesti.

Presveta Bogorodica je, prema verovanju Srba, zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore lekovite vode da se umiju.
Proslavljanje Velike Gospojine u Srbiji pratili su vašari na kojima su se ljudi u prazničnom raspoloženju okupljali radi upoznavanja i druženja, ili trgovine. Na vašarima su se momci i devojke upoznavali, igrali u kolu, a tu su se najčešće i svadbe ugovarale.
Po celoj Srbiji se održavaju vašari i narodni sabori. Jedan sa najdužom tradicijom je u Beogradu, kod ženskog manastira u Rakovici. Slavi se kao Krsna slava.

U prošlosti su održavana bdenija u hramovima, ili nad izvorima vode i tada su izgovarane molitve za ozdravljenje od kostobolje i očnih bolesti.

Od ovog dana počinju dani koji se zovu Međednevice ili Međugospojinci i traju sve do Male Gospojine koja se slavi 21. septembra po novom kalendaru.

Veruje se da ubrano bilje i trave u ove dane imaju izuzetno lekovita svojstva. Tih dana se po planinama razmile travari koji beru lekovite trave za zimske rezerve. Mnogi prve ubrane trave nose na blagosiljanje u crkvu.

Izvor: Na dlanu, Zvrk