Josip Broz Tito nije bio komunista? Konačno razrešeno zašto nema petokrake na njegovom grobu?

Maršal, predsednik i vođa Jugoslavije i danas je kontroverzna ličnost u brojnim krugovima bivše države.

Maršal, predsednik i vođa Jugoslavije i danas je kontroverzna ličnost u brojnim krugovima bivše države, foto: Hulton Archive/Getty Images
Maršal, predsednik i vođa Jugoslavije i danas je kontroverzna ličnost u brojnim krugovima bivše države, foto: Hulton Archive/Getty Images
.

Decenijama posle sahrane Josipa Broza Tita i dalje se raspredaju brojne teorije o njegovom životu i smrti. Jedna od tih, nerazrešenih misterija je i zašto mu na grobnici nema petokrake, simbola pod kojim je ratovao i vladao godinama.

Najverojatnije pojašnjenje leži u činjenici da je projektant mauzoleja, inženjer Dragomir Gavrilović, bio impresioniran jednostavnim nadgrobnim pločama u Engleskoj. Tamo je video kako čak i velikom Vilijamu Šekspiru pišu samo godine rođenja i smrti uz ime i prezime, pa je tako i Josipu Brozu Titu stavio natpis u takvom stilu.

Drugu teoriju ispričao je Titov unuk, Josip Joško Broz, pre nekoliko godina za portal znet.hr: "Zato što greškom prilikom sahrane kada je pravljena prva varijanta nije stavljena ploča nego je bilo iz dva dela kao kutija presečena na pola. A posle nije mogla da se stavi petokraka jer bi stajala na sredini i bila bi ukrivo napravljena. Posle toga se na onoj gromadi koja je stavljena potpuno zaboravilo na to."

Treća, znatno zabavnija i manje verovatna teza, tvrdi da je Tito bio tajni vernik. U svojoj knjizi "Čudesni život Josipa Broza Tita" slovenski književnik Žarko Petan tvrdi da je Tito pre smrti zatražio u ljubljanskoj bolnici 1980. sveštenika.

"Dok je Josip Broz ležao u ljubljanskom Kliničkom centru", piše Petan, "u februaru 1980. poželeo je da porazgovara sa sveštenikom! Zadatak je Crkva poverila svešteniku Frančeku Križniku (rođenom 17. jula 1944.), tada poznatom i javnom protivniku ateizma. Križnik se uputio na poziv u Klinički centar, ali sigurnosna služba Titovih čuvara nije mu dopustila prilaz. Kad je Broz ponovio želju, poslali su po sveštenika, koji je otišao u bolnicu i dugo razgovarao s njim. Uskoro, u martu, duhovnik Križnik otišao je na studijsko putovanje u Nemačku, gde je 28. marta poginuo u nejasnim okolnostima, pod točkovima kamiona kod Diseldorfa. Očito da je neugodnu priču o tom sastanku struktura vojne policije KOS-a želela tada zataška", zaključio je Petan, prenosi Večernji list.

"Mesec-dva od izlaska moje prve knjige o Titu, 'Veseli diktator', na leto 1994. godine, našao sam u pošti anonimnu poruku pod naslovom Dopuna knjizi 'Veseli diktator'. Odnosila se na događaj sa svešenikom u Kliničkom centru... Nisam do danas našao nijedan dokaz, ali sam se domogao informacije da je Franček Križnik otputovao u inostranstvo jer su ga u Sloveniji progonili, a kraj Diseldorfa je autom na ravnom putu udario u kamion".

Iako Petan iskreno priznaje da čvrstih dokaza nema, niz detalja iz biografije Broza usaglašeni su sa njegovim otkrićem i doprinose mišljenju da je Tito bio mistik, pa i sklon hrišćanskom verovanju.

Da je Tito bio pritajeni vernik i hrišćanski mistik, prisećaju se naknadno neki svedoci. Jedan od njih bio je i Đilas. Vraćajući se sa sahrane Kidriču, Plavim vozom u Beograd, Đilas je sa podsmehom dotakao temu zagrobnog života. Tito ga je oštro prekinuo: "Ne govorite o tome! Ko zna što je to!" A kad su kremirali Kardeljevo telo, Tito je komentarisao da je trebalo da ga sahrane na stari hrišćanski način.

Tito je u Zagrebu 1945. pozvao katoličke biskupe na razgovor, ne bi li od njih izmamio distanciranje od Stepinca. Na svojstveno lukav način dao im je do znanja da je i on "katolik i Hrvat". A to je ponovio navodno dva dana posle na tajnom sastanku sa samim Stepincem. Iz svoje rane mladosti Tito je rado pričao kako ga je kao ministranta pljusnuo župnik jer mu nije spretno i brzo pomogao da obuče misnu halju. "Tako sam postao ateist", objašnjavao je.

Najveća zagonetka u tom pogledu je to što na njegovu grobu u Kući cveća nema petokrake, prvog simbola komunističke ideologije koji su jugokomunisti stavili u sredinu državne zastave i pod kojim su poginuli mnogi partizani, a posle rata članovi partije s njom sahranjivani.

Izvor: B92