Da li vodič samoprocene može da smanji redove ispred kovid ambulanti?

Doktorka Dragana Jovanović kaže da zapušen nos, kašalj, blago povišena temperatura nisu razlozi da odmah idemo u red ispred kovid ambulante

ILustracija / Foto: Dragan Mujan / Shutterstock
ILustracija / Foto: Dragan Mujan / Shutterstock
.

"Svakako da se ljudi plaše, jer su doživeli bar nekoga iz svoje okoline – prijatelje ili rodbine koji su imali delta soj i imali teške oblike. Taj strah je prisutan, naročito kod ljudi koji su stariji i koji mnogo više vode računa nego mlađi", kaže Jovanovićeva.

Ističe da to nisu razlozi za javljanje lekaru i da to često može da bude kontraproduktivno.

"Takvi ljudi kada odu i čekaju u redovima, vrlo blizu jedni drugima i po zimi i mrazu da bi bili pregledani, a ništa time novo neće dobiti u smislu saznanja, zaista to ne opravdava ceo taj postupak", dodaje doktorka.

Kada je reč o omikron soju korona virusa, doktorka kaže da je on dva puta manje kritičan u smislu izazvanja teških oblika od delta soja.

"Ono što treba imati na umu je da nisu zaštićeni ni oni koji su preležali kovid, a ni vakcinisani od zaražavanja, ali ono što razlikuje vakcinisane od nevakcinisanih to je da nema tih teških oblika i da je mnogo manje potrebe za bolničkim lečenjem", navodi Jovanovićeva.

Vodič samoprocene

Ostaje mnogo toga na našoj samoproceni, a da bi nama bilo lakše doktorka Jovanović je napravila vodič samoprocene.

"To je vodič koji treba da pomogne ljudima da sami procene da li treba da se jave lekaru ili mogu samo, što bi bilo idealno, da se telefonom čuju sa nekim ko može da im da savet i da na tome ostane", kaže ona.

Naglašava da oni ljudi koji imaju različite hronične ili teže bolesti – kardiovaskularne, bolesti disajnih organa, kao i oni koji imaju dijabetes, autoimune ili maligne bolesti – to su bolesti koje predstavljaju faktor rizika za teže oblike kovida.

"To su ljudi koji ipak treba da potraže savet lekara direktno. Kada imaju blage simptome, na njima je da sačekaju dan ili dva i ako se to ne pogoršava nemaju razloga da se javljaju, međutim tu postoji ta vrsta samoprocene koja je vrlo jednostavna, jer ako ljudi imaju samo blage simptome, nemaju otežano disanje, ne vide da se brže zamaraju, mogu da se popnu na prvi sprat, mogu da izađu da prošetaju, to ljudi svakako imaju blagi oblik koji ne zahteva zabrinutost. Oprez da, ali ne preveliku zabrinutost", objašnjava Jovanovićeva.

Ipak, ukoliko ljudi primećuju da se vrlo brzo zamaraju, da nemaju dovoljno daha da urade poslove koje su radili normalno, ako primete da brže dišu, treba izmeriti saturaciju kiseonikom – ako padne na 94 odsto ili ispod, onda treba da se odmah jave lekaru.

"I još nešto što je bitno – to je ta dinamika, ako su danas dobro, pa se sutra ili prekosutra pogoršaju to je svakako razlog da odu kod lekara", rekla je doktorka.

Telefonske trijaže i kontrole

U redovima se stoji po nekoliko puta. Profesorka Jovanović napravila je i predlog kako da se bolje organizuju kovid ambulante u slučaju velikog broja zaraženih. Jedna od ideja je da se uvedu telefonske trijaže i kontrole.

"To imate već sada u mnogim zemljama, a moj predlog je bio da to mogu da rade i lekari koji se obuče za par dana i koji su nezaposleni i koji bi mogli da prepoznaju po uzimanju podataka od osobe koja im se javi da li zaista treba da dođe na pregled ili mogu kod kuće da ostanu i da se jave posle dva, tri dana da se vidi da li su dobro ili ne", kaže doktorka.

Pored toga, na taj način bi mogla i laboratorija da se zakazuje, pi-si-ar testovi i snimanje pluća.

Na pitanje da li je opasna telefonska trijaža, doktorka Jovanović kaže da ukoliko su to neuki ljudi može da bude rizična.

"Svi smo mi u situaciji da dajemo savete preko telefona i poruka mnogim prijateljima koji ne mogu da dođu do lekara ili postoje ljudi koji ne mogu da čekaju u redovima, jer ne mogu da izdrže, imaju temperaturu, nezavisno da li su mladi ili stariji", rekla je Jovanovićeva.

Ističe da zbog toga trijaža nije opasna ako je vode lekari koji poznaju simptomatologiju i koji mogu dobro da procene.

"Meni je bila ideja svih tih nezaposlenih lekara sa biroa koji mogu bezbedno i jako dobro da to obavljaju. Na primer, u Engleskoj to rade obučene osobe koje nisu čak ni mediciski radnici, ali oni to dobro rade jer su ih obučili, a kod nas bi lekari i studenti medicine mogli odlično da rade taj posao", zaključila je doktorka Jovanović.

Izvor: rts