Ove NAMIRNICE jesu ZDRAVE, ali ako preteramo s njima, postaju OTROVNE!

Preterivanje s brokolijem i spanaćem može da donese više štete nego koristi, a na listi namirnica koje ne bi trebalo da jedemo svaki dan nalaze se i kurkuma, tunjevina i brazilski oraščići...

Ilustracija, foto: Jacek Chabraszewski/Shutterstock
Ilustracija, foto: Jacek Chabraszewski/Shutterstock
.

Više nije uvek bolje kad je reč o zdravoj hrani, dodacima ishrani i začinima. Iako se njihove dobrobiti na organizam hvale na sva usta, neke namirnice treba koristiti umereno jer ako preteramo, možemo da napravimo više štete nego koristi po zdravlje.

Riblje ulje i omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline ključne su za zdravlje srca, mozga, očiju i zglobova, stoga ne čudi da kapsule i dodaci ishrani koji ih sadrže dobijaju na popularnosti. Uzimanje 13-14 grama omega-3 masnih kiselina na dan može da dovede do razređivanja krvi – naročito ako se uzimaju u kombinaciji s lekovima koji imaju isti efekat.

Riblje ulje, koje je bogato tim zdravim kiselinama, takođe usporava zgrušavanje krvi, pa je pre uzimanja dobro posavetovati se s lekarom. Osim toga, riblje ulje bogato je vitaminom A, koji je takođe u većim količinama toksičan.

Tunjevina

Tunjevina je bogata proteinima i omega-3 masnim kiselinama, ali može da sadrži živu i teške metale koji se nalaze u zagađenom moru. Najčešći uzroci trovanja živom uključuju sve od problema s probavom, poput povraćanja i slabosti, do gubitka pamćenja. Zdravstveni stručnjaci stoga preporučuju umerenost u konzumaciji. Preporučuje se da tunjevinu ponekad zamenite lososom, sardinom ili pastrmkom.

Cimet

Kineski cimet, koji je i jeftiniji od cejlonskog sadrži kumarin koji šteti jetri i bubrezima. Više od 0,1 mg kumarina po kilogramu težine dnevno može toksično da deluje na jetru i da poveća rizik od raka.

Cejlonski cimet pravi je izbor, pa pre kupovine proverite etiketu. Među brojnim dobrobitima ta sušena i usitnjena kora drveta štiti od upale grla, prehlade i gripa, snižava nivo šećera u krvi i lošeg holesterola, ublažava simptome infekcija, podstiče cirkulaciju, ublažava mučninu i gastritis te poboljšava pamćenje.

Brazilski orah

Ukoliko se koristi kao lek, a ne kao grickalica, brazilski orah ima čitav niz blagotvornih delovanja na organizam. Riznica je raznih minerala i antioksidansa; sadrži cink, magnezijum, fosfor, bakar, mangan i gvožđe. Odličan je izvor proteina i biljnih vlakana, zbog čega je saveznik dijeta i vežbanja – pomaže u izgradnji mišića i produžava osećaj sitosti.

Čuva zdravlje štitne žlezde, srca i prostate, te brani organizam od slobodnih radikala. Dnevno se preporučuje samo jedan orah jer zbog velike količine selena može da izazove trovanje koje je opasno po život. Više od četiri oraha dnevno može da bude toksično. 

Kurkuma

Kurkuma je uz beli luk jedan od najjačih prirodnih antibiotika, a osim što "bilduje" imunitet, smanjuje upalne procese u telu i poboljšava probavu. U Aziji se koristi kao lek protiv depresije i sredstvo za lepu kožu. Godi i jetri, smanjuje rizik od Alchajmera i artritisa. Koristi se svež koren ili kurkuma u prahu, a možete da je dodate smutijima, ovsenoj kaši, jelima od jaja ili namazima.

Bez obzira na dobrobiti, ne preporučuje se više od oko 3 mg kurkume na kilogram telesne težine kako bi se izbegla toksičnost. Nuspojave mogu uključivati blage upalne reakcije, uznemirenost, srčane aritmije, alergiju, tegobe sa žuči, jetrom, želucem i probavom.

Kelj, brokoli i kupus

Namirnice iz porodice kupusnjača kao što su karfiol, brokoli, kupus i kelj imaju blagotvoran efekat na zdravlje srca, a štite i od raka. Saveznice su vitke linije jer imaju malo kalorija, jačaju imunitet, snižavaju šećer u krvi, smanjuju upale…

Zbog svega toga ne čudi da se osim u glavnim jelima i varivima često nađu i u jutarnjim smutijima. Ipak, sumporasta jedinjenja (tiocijanati) mogu da ometaju apsorpciju joda pa se ne preporučuju u velikim količinama onima koji imaju tegobe s radom štitne žlezde, odnosno hipotireozu.

Spanać i blitva

Nutricionisti preporučuju da osobe koje imaju povišen nivo kalciumja u krvi ili rizik od stvaranja kamena u bubregu pripaze na količinu oksalata koje unose hranom. Na listi namirnica koje obiluju oksalatima su spanać, blitva i repa. Količina oksalata iz spanaća i blitve smanjuje se uklanjanjem peteljki ili dodavanjem mleka u hranu jer kalcijum iz mleka vezuje oksalate, piše punkufer.hr.