ŠTA SE TO DEŠAVA 6 MESECI NAKON ZARAZE? Jedan od tri KOVID pacijenta razvija ove probleme kad se čini da je sve prošlo...

Ilustracija, foto: Tanjug/Cecilia Fabiano/LaPresse via AP

Sada je jedno od najvećih ispitivanja ove vrste, procenjujući više od 230.000 ljudi u SAD, otkrilo da je svaki treći preživeli od kovida dobio neurološku ili psihijatrijsku dijagnozu u roku od šest meseci od zaraze, dodajući ovo na sve veći spisak posledica "dugog kovida".

Nalazi objavljeni u časopisu "Lancet Psychiatry" takođe su potvrdili da pacijenti s kovidom imaju veću verovatnoću da će bolovati od moždanih bolesti u poređenju s pacijentima koji su patili od drugih bolesti disajnog sistema, prenosi IFL Science.

"To su stvarni podaci velikog broja pacijenata. Oni potvrđuju visoku stopu psihijatrijskih dijagnoza nakon kovida i pokazuju da se javljaju i ozbiljni poremećaji koji utiču na nervni sistem (poput moždanog udara i demencije). Iako su poslednji znatno ređi, značajni su, posebno kod onih koji su imali ozbiljnu infekciju korona virusom", rekao je glavni autor studije, profesor Pol Harison s Odeljenja za psihijatriju na Univerzitetu Oksford.

"Iako su pojedinačni rizici za većinu poremećaja mali, efekat na celu populaciju može biti značajan za zdravstvene i socijalne sustave zbog razmera pandemije i činjenice da su mnoga od ovih stanja hronična. Kao rezultat toga, zdravstveni sistemi moraju imati resurse koji će se nositi s predviđenom potrebom, kako unutar usluga primarne, tako i sekundarne zaštite", dodao je.

Najčešći su anksiozni poremećaji

Nova studija proučavala je elektronske zdravstvene kartone 236.379 pacijenata s kovidom iz SAD i upoređivala ishode s dve druge bolesti: 105.579 pacijenata s dijagnozom gripa i 236.038 pacijenata s dijagnozom bilo koje vrste infekcije respiratornog trakta.

Otkrili su da je kod 34 posto kovid pacijenata dijagnostikovano neko neurološko ili psihijatrijsko stanje u roku od šest meseci od infekcije. Za 13 posto tih pacijenata bila je to prva neurološka ili psihijatrijska dijagnoza u životu.

Najčešća psihijatrijska stanja bili su anksiozni poremećaji, praćeni poremećajima raspoloženja, poremećajima zavisnosti i nesanicom. Iako su neurološki ishodi bili niži, zabeleženi su: krvarenje u mozgu, ishemijski moždani udar i demencija.

Komentarišući rezultate rada, profesor Sajmon Vesli, direktor psihijatrije na Kraljevskom koledžu u Londonu, rekao je: "Ovo je vrlo važan rad. Potvrđuje izvan svake razumne sumnje da kovid-19 podjednako utiče i na mozak i na um pacijenta. Neki efekti su bili više poznati (povećana stopa moždanih udara i anksioznih poremećaja), a drugi manje – demencija i psihoza, na primer".

Uzimajući u obzir godine, pol, etničku pripadnost i postojeća zdravstvena stanja, istraživanje je takođe otkrilo da pacijenti s kovidom imaju 44 posto povećan rizik od neuroloških ili psihijatrijskih stanja u odnosu na one koji su preboleli običan grip.

Šta se događa nakon šest meseci?

Budući da je ova studija bila posmatračke prirode, ona ne može da pruži uvid u to koji mehanizmi mogu da budu uključeni, a kako se usredsredila na američku populaciju, moraće se učiniti više na dešifrovanju nalaza i kako oni utiču na ljude u drugim zemljama.

Uz to, buduća istraživanja bi takođe trebalo da ispitaju kako prolaze činioci rizika za neurološka ili psihijatrijska stanja kod onih koji imaju samo blagi kovid-19. Ipak, nova otkrića su od velike važnosti.

"Naši rezultati pokazuju da su bolesti mozga i psihijatrijski poremećaji češći nakon kovida nego nakon gripa ili drugih respiratornih infekcija, čak i kada su pacijenti imali druge elemente rizika", kazao je suautor studije dr Maks Tak.

"Sada moramo da vidimo šta se događa nakon šest meseci. Studija ne može da otkrije sve uključene mehanizme, ali ukazuje na potrebu hitnih istraživanja koja će ih identifikovati s ciljem prevencije ili lečenja", zaključio je on, prenosi net.hr.