Dr Babić objašnjava: "Najveću ulogu u nastanku venske bolesti igra genetika"

Krvni sudovi, kao deo cirkulatornog sistema se dele na arterije - krvne sudove koji iz srca, transportuju oksigenisanu, tj. krv bogatu kiseonikom, do svih delova organizma, kao i vene - krvne sudove, koji transportuju dezoksigenisanu krv (krv bogatu ugljen dioksidom) nazad ka srcu.

Kapilari su, najsitniji delovi cirkulacionog sistema koji omogućavaju razmenu materija između arteriola (malih arterija) i venula (malih vena), piše u autorskom tekstu za B92.net asistent univerziteta dr sci med Srđan Babić, vaskularni hirurg.

dr Srđan Babić, foto: Privatna arhiva
dr Srđan Babić, foto: Privatna arhiva
.

Autoski tekst prenosimo u celosti:

Upravo zbog te uloge, građeni su od samo jednog sloja ćelija, a dijametar im je između 5 i 10 mikrometara. U zavisnosti od tkiva u kojima se nalaze, postoje tri vrste kapilara - kontinuirani kapilari koji se nalaze u mišićnom i nervnom tkivu; fenestrirani- koji imaju brojne pore, tzv. fenestre, koje omogućavaju prolaz i nekim većim molekulima, a nalaze se u glomerulima bubrega; kao i sinusiodalni kapilari u jetri i slezini, koji omogućavaju komunikaciju crvenih i belih krvnih zrnaca, kao i većih proteina između arteriola i venula. Da bi se omogućila razmena materija između arterijskog i venskog sistema, postoji strogo određena kontrola pritisaka u pomenutim delovima vaskularnog korita, te tako, na arterijkom kraju kapilara je pritisak viši što omogućuje filtraciju (izlazak iz kapilara u okolno tkivo) supstanci, dok je na venskom niži u odnosu na koloidni pritisak krvi, te omogućuje reapsorpciju (prelazak iz okolnog tkiva u venski deo kapilara).

Inače, kada pričamo o kapilarima, prvo i osnovno i ono šta najviše opterećuje pacijente su - na koži vidljivi kapilari. To su u stvari telangiektazije ili retikularne vene. One su prvi znak bolesti venskog sistema. Nisu opasni po zdravlje, ali predstavljaju veliki estetski problem. Takođe, ukoliko se ne leče, kroz duži niz godina, te retikularne vene postaju venski varikoziteti, koji dalje, mogu da se komplikuju upalama, pa čak i otvaranjem rana na potkolenicama. Najveću ulogu u nastanku venske bolesti igra genetika, ali postoje i faktori rizika na koje možemo da utičemo, a to su svakako gojaznost i pušenje i hormoni. Takođe, s tim u vezi, i promena načina života značajno može da utiče na tok venske bolesti, pa tako treba izbegavati dugotrajno stajanje, baviti se umerenom fizičkom aktivnošću, a kada god je to moguće, podizati noge iznad nivoa srca, kako bismo omogućili lakše pražnjenje venskog sistema. Takođe, radi lakšeg dreniranja venske krvi put srca, izbegavati prekrštanje nogu.

Treba napomenuti i takozvane "spider nevuse"- paukolike formacije proširenih kapilara, koji mogu biti genetskog porekla, skroz bezazleni, ali, u nekim slučajevima i pokazatelji određenog hormonskog disbalansa, naročito u trudnoći, kao i pokazatelji ozbiljnih oštećenja jetre.

Lečenje kapilara i vena može biti različito. Postoje farmakološka sredstva, za oralnu i lokalnu primenu, koja deluju na venski zid, ojačavaju ga i na taj način poboljšavaju cirkulaciju kroz venski sistem, i sprečavaju dalji napredak bolesti. Ovo je, pored kompresivne čarape, prvi vid terapije kod pacijenata koji imaju predispoziciju, ili su već razvili znakove venske bolesti. Takođe, sklerozacija ili foam ablacija vena je jedan od vidova lečenja, gde primenom određenog farmakoškog sredstva i ubrizgavanjem istog u proširene kapilare/vene, gotovo u istom trenutku, rešavamo se neželjinih vena. Pored pobrojanih, postoje i hirurške metode - ablacije vena laserom, radiofrekventnim talasima, kao i klasično, hirurško lečenje venske bolesti.

Izbor je veliki, i upravo zbog toga, lečenje prilagođeno svakom pacijentu ponaosob. Uzevši u obzir anamnestičke podatke i kliničku sliku, kao i celokupno stanje pacijenta i njegove komorbiditete, lekar, u dogovoru sa pacijentom, donosi odluku o najboljem načinu lečenja za tog pacijenta.

A do sledeće kontrole vaskularnog hirurga, vaše vene će vam svakako biti zahvalne ukoliko redukujete telesnu masu, ostavite pušenje i bavite se umerenom fizičkom aktivnošću, uz naravno, adekvatan unos tečnosti.