Konačno rešena misterija: Zašto MLADI i ZDRAVI LJUDI UMIRU od korone?

Mlade žrtve korona virusa su retke, posebno kada je reč o grupaciji mlađoj od 30 godina. S druge strane, nešto više od devet odsto smrtnih slučajeva dogodilo se u staronosnoj grupi od 45 do 64 godine, što su tek srednje godine života, piše "Daily Mail".

Ilustracija, foto: Depositphotos/halfpoint
Ilustracija, foto: Depositphotos/halfpoint
.

Neki od njih su imali dugotrajne bolesti ili zdravstvene probleme poput gojaznosti, koje su smanjile njihove šanse da se odupru teškom obliku bolesti, ali mnogi nisu. To je misterija koja zbunjuje lekare.

No, nedavno su naučnici pronašli ključni trag za rasvetljavanje problema, a mogao bi da bude zapisan u našoj DNK. Određene razlike u genetskom sastavu ljudi mogle bi da objasne zašto su neki dobili težak oblik virusa, a koji su s obzirom na starost i zdravstveno stanje mogli da se izbore sa istim bez većih komplikacija, a zašto neki jedva da ispolje neki simptom.

"Ne znamo zašto se ovi zdravi, mladi ljudi toliko razbole od Kovida, ali jedna mogućnost je da su genetski predisponirani za to", rekao je profesor Eleonor Rajli, stručnjak za imuni sistem i zarazne bolesti sa Univerziteta u Edinburgu.

"Možda su ti mladi ljudi nasledili genetske varijacije od svojih roditelja, što ih dalje dovodi u rizik", dodao je.

U decembru je tim naučnika sa Instituta "Roslin" u Edinburgu otkrio pet ključnih gena koji povećavaju šanse za smrtni ishod kod pacijenata sa Kovidom.

Geni nose uputstva za svaki pojedini biološki proces u našim telima, uključujući to kako stvoriti ćelije imunog sistema za borbu protiv virusa. Tim je proučavao 2.244 kovid pacijenta sa kritičnim stanjem, uključujući 200 onih koji su primljeni na intezivnu negu. Bili su veoma bolesni, tri od četiri nisu mogli ni da dišu bez mehaničke pomoći, a više od petine njih je na kraju umrlo.

Uzorci krvi korišćeni su za skeniranje DNK svakog pacijenta, a rezultati su upoređeni sa DNK zdravih ljudi kako bi se uočile geneteske razlike koje bi mogle da objasne kritično stanje. Od 20.000 gena ljudskog tela, naučnici su otkrili da ozbiljno bolesni pacijenti imaju velike razlike kod pet gena.

I svi ti geni igraju važnu ulogu u imunom odgovoru tela na infekciju. Jedan, nazvan TYK2, presudan je da ćelije imunog sistema budu više upaljene, odnosno "ljuće", kako je to slikovito opisao jedan od istraživača. To je ključno kada se treba suprotstaviti virusima kakav je Kovid-19.

Ali ako je gen TYK2 neispravan, ovaj imuni odgovor može da pokrene prekomeran imuni odgovor izlažući pacijente riziku od teške upale pluća koja je često stvarni uzrok smrti, a ne virus sam po sebi.

Još jedan od "krivaca" je i IFNAR2 - gen koji je odgovaran za programiranje proizvodnje interferina, molekula koji pokreće celu reakciju imunog sistema na prvi znak prisustva "neprijatelja". Kada ovaj gen ne radi kako treba, ne oslobađa se dovoljno interferona - što virusu daje prednost i omogućava mu da se brže replikuje pre nego što dođe do otpora organizma. Rezultat je brže razvijanje bolesti opasne po život.

Malo je verovatno da će ovakvi nalazi dovesti do rutinskog genetskog skrininga pacijenata, jer još uvek ne postoji dostupan standardni test, a i da postoji - to bi bilo izuzetno skupo i dugotrajno.

Ali, lekari su dobili dodatne ideje kako da leče pacijente koji se ozbiljno razbole. Na primer, nova klasa lekova JAK inhibitori - koji se već daju pacijentima sa reumatoidnim artritisom i drugim inflamatornim stanjima - može da ublaži upalu izazvanu greškama u genu TYK2.

Profesor Endrju Iston, virusilog sa Univerzita Vorvik, kaže da otkriće pet gena "krivaca" ima smisla jer mora da postoji neko naučno objašnjenje zbog čega mlada, zdrava osoba postaje žrtva teške infekcije, prenosi Žena.

"Uz genetsku predispoziciju, tu su verovatno i drugi faktori rizika koje još uvek nismo identifikovali, kao što je oštećenje izazvano respiratornim infekcijama u detinjstvu ili nečega drugog u njihovoj medicinskoj istoriji zbog čega su podložniji ozbiljnoj infekciji", rekao je.