Koje su optimalne vrednosti krvnog pritiska? Kardiolog izdvaja najveću zabludu u koju ljudi veruju!

Krvni pritisak je pritisak kojim krv deluje na membrane krvnih žila (arterija) u svakom delu našeg tela, a stvara se radom srca kao pumpe.

Koje su optimalne vrednosti krvnog pritiska?, foto: Depositphotos/AlexLipa
Koje su optimalne vrednosti krvnog pritiska?, foto: Depositphotos/AlexLipa
.

Izjednačavanje pritiska je jedna od najčešćih zabluda koje vladaju među ljudima, a tiču se bolesti srca i arterijskog pritiska.

Takozvano izjednačavanje pritiska kod živog čoveka ne postoji i nije moguće

Razlog je sledeći, mi uobičajeno merimo arterijski pritisak nadlaktičnom metodom, bilo digitalno ili u ordinaciji manžetom i stetoskopom.

Arterijski pritisak se sastoji od gornjeg pritiska koji nazivamo sistolički i rezultat je stiskanja ili kontrakcije srčanog mišića leve komore kojom nastaje izbacivanje krvi u arterijski sistem - prvo u aortu, a onda i u sve arterije. Taj deo srčanog rada nazivamo sistolom, a pritisak koji pri tome nastaje u arterijskom sistemu nazivamo sistoličkim. On je kod odraslog čoveka danju najčešće oko vrednosti 120 mmHg, ako je preko 140 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji.

Nakon što završi sistola, u srcu nastupa faza punjenja komora koju nazivamo dijastola. Za vreme dijastole dok se srce puni, pritisak u arterijama postepeno pada s maksimalnih vrednosti postignutih u sistoli i na kraju dijastole doseže najčešće vrednost oko 80 mmHg. Taj pritisak nazivamo donji ili dijastolički i on nikada ne pada na nulu jer arterije imaju mišićnu membranu koja kod živog čoveka ima napetost ili tonus i zadržava najniži pritisak na vrednostima od 60-90 mmHg, a ako je preko 90 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji.

Po zvršetku dijastole počinje ponovo sistola ili novi otkucaj koji ponovno diže pritisak na gornje vrednosti, a iza toga u dijastoli se spušta na donje vrednosti.

Dakle arterijski pritisak je rezultat rada srca (leve komore) i tonusa ili napetosti arterija. Dokle god srce radi i ima svoje normalne cikluse sistole i dijastole, sistolički i dijastolički pritisak ne mogu da budu jednaki.

Koje su optimalne vrednosti krvnog pritiska?

* Stanje pritiska je optimalno ako je sistolički manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.

* Stanje pritiska je normalno ako je sistolički manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg.

* Stanje pritiska je granično ako sistolički iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovo ga kontrolišite kroz jednu godinu, piše ordinacija.hr.