Opasna rutina: Ove navike oštećuju mozak!

Navike koje nam uskraćuju važne hranljive sastojke mogu brzo da ubiju moždane ćelije i dovedu nas u rizik od mentalnih poremećaja, kao što su depresija ili anksioznost, teške fizičke tegobe poput Alchajmerove bolesti, moždani udar, epilepsija, pa čak i rak.

Opasna rutina, foto: Depositphotos/CITAlliance
Opasna rutina, foto: Depositphotos/CITAlliance
.

Preskakanje doručka

Postoji razlog zašto se doručak smatra najvažnijim obrokom dana. Preskakanje istog može rezultirati niskim nivoom šećera u krvi što oštećuje mozak, naročito ako to često ponavljate. Vaš mozak troši više energije nego bilo koji drugi organ u telu i dnevno uzima do 20% ukupne dostupne glukoze iz vašeg organizma.

Otprilike 2/3 "energetskog budžeta" mozga koristi se za pomoć neuronima koji ispuštaju signale ostatku tela. Preostala 1/3 namenjena je ćelijskom održavanju i nezi. Ako redovno uskraćujete hranu koja je potrebna mozgu, uzrokujete manjak u tom energetskom budžetu i mozak počne da "otupljiuje" na spoljašnje nadražaje, navodi "Health & Human Research".

Manjak sna

Sigurno ste više puta doživeli osećaj tromosti i zaboravnost dan nakon što niste spavali. To je zato što manjak sna oduzima vašim neuronima sposobnost pravilnog funkcionisanja, što dovodi do mentalne zatupljenosti i propusta koji mogu da utiču na vaš rad i odnose. To nije jedina stvar. Vaša čula i refleksi su prigušeni, što je jako opasno ako vozite automobil.

Hronično uskraćivanje sna organizmu može da napravi da ovi učinci postanu trajni. Dakle, sledeći put kad se dogodi da imate previše obaveza i da će vreme za spavanje biti skraćeno, ipak razmislite da date prioritet snu. Odvojite vreme za pravilno spavanje, a to će vam omogućiti da imate energije kako biste sledećeg dana napravili više posla za manje vremena.

Prejedanje

Studije su otkrile iznenađujuću vezu između prevelike sitosti i demencije. Razlozi su nejasni, ali istraživači sumnjaju da do prejedanja dolazi kada hrana koju konzumiramo zapravo nema hranljivih stvari koje su nam potrebne, što dovodi do prekomernog unosa hrane u želji da telo dobije potrebne minerale i vitamine.

Ako se uzmu u obzir statistički podaci, od 2015. godine može se primetiti rast broja pacijenata kojima je dijagnostifikovana demencija, a taj broj je dosegao gotovo 45 miliona ljudi. Istovremeno, stopa gojaznosti u SAD-u popela se s 11,1% na 30,6%. Potrebno je više studija da bi se utvrdio tačan razlog, ali evidentno je da veza postoji.

Dehidratacija

Naša tela sadrže 70% vode i ona je presudna za svaku telesnu funkciju, uključujući funkciju mozga. Delovanje dehidratacije na naš mozak odvija se jako brzo, a istraživači su utvrdili da samo dva sata teških vežbi bez vode mogu da prouzrokuju pad kognitivnih funkcija. U istraživanjima je ustanovljeno da dehidratacija najviše utiče na funkcije kao što su rešavanje složenih problema, koordinacija i pažnja.

Ne morate da brinete da li ste popili određenu količinu vode svaki dan, samo obratite pažnju na žeđ jer je ona odličan pokazatelj da li vam je voda potrebna ili ne. Pokušajte tokom dana češće da pijete po malo vode da biste održali nivo vode u organizmu stabilnim i da bi mozak bio srećan.

Izvor: Index.hr