SEDAM zdravih šećera koje možete da jedete, a da ne mislite na kilograme!

Ukoliko baš ne možete, a da ne zasladite svakoga dana bar malo, odlučite se za neke od ovih šećera...

.

Budući da zdravi zaslađivači postaju sve popularniji zanimalo nas je, šta bismo od svega ponuđenog na tržištu, trebali najčešće da konzumiramo?! Da li su sve te zamene za šećer, s kojim smo se susreli još dok smo bili mali, zaista bolje i zdravije?

Verovatno ste od osoba koje jedu zdravo čuli da vrlo često govore o kokosovom šećeru, medu, brezinom šećeru i ostalim vama nepoznatim zaslađivačima čije „mehanizme“ delovanja ne razlikujete baš mnogo. Osim po nazivu. Ono što je osnova znanja o šećerima i šta smo trebali da naučimo još u osnovnoj školi jeste da razlikujemo saharozu i fruktozu. Saharoza se razgrađuje u glukozu i fruktozu pre nego što ode u krvotok i podigne nivo glukoze u krvi. Fruktoza, s druge strane, ne ulazi u krvotok poput glukoze. Kako bilo, jedna vrsta šećera nije nužno bolja od druge. Jer budimo realni, previše šećera u obliku saharoze, glukoze ili fruktoze može dovesti do zdravstvenih problema. A uticaj koji šećeri imaju na vas zaista zavise od toga koliko ih konzumirate.

Stoga, razmislite o unosu šećera u obliku 5 do 10 posto unosa kalorija dnevno. Ako želite biti umereno fit recimo 15 posto telesnih masti muškarci, a od 23 do 25 posto žene, onda možete konzumirati malo više šećera. Ako želite „pločice“ na stomaku moraćete da jedete manje šećera. Konzumirajte šećer u kojem uživate i koji vam je najdraži izbor, ali u umerenim količinama. Kako biste znali kojim redom da izaberete zdrave šećere, nutricionisti su napravili listu. Od onih najboljih prema manje dobrim zaslađivačima.

Stevija
Reč je o prirodnoj zameni i dodatku koji nema kalorija, a dobije se od lista biljke stevije. Ako upoređujete zaslađivače koji imaju kalorije s onim koji nemaju, stevija je na samom vrhu. Ne diže šećer u krvi, prirodna je i korisna kada se konzumira u razumnim količinama. Bioaktivna je i može da ima neke antiinflamatorne efekte, ali vam i može pomoći da smanjite kalorije.

Med
Reč je o mešavini fruktoze i glukoze. Med ima antimikrobiološke i antibakterijske osobine pa se može koristiti i kao sredstvo za suzbijanje kašlja ili kod bola u grlu. Sadrži mnogo korisnih svojstava, i na kraju, na ovu namirnicu možemo gledati više kao na hranu nego kao na šećer. Bogat je ugljenim hidratima, ali ima i visoku kalorijsku vrednost.

Kokosov šećer
Ovaj zaslađivač je dobio mnogo pozitivnih ocena. Dobija se iz kokosa i manje je obrađen pa zato i zadržava prirodnu smeđu boju poput sirovog šećera. Takođe, može sadržati tragove minerala poput magnezijuma, kalijuma i inulina. On je visoko kalorični zaslađivač koji može izazvati napredne procese koji postupno dovode do razgradnje kolagena.

Čista šećerna trska
Reč je o nerafinisanom šećeru koji se dobija iz šećerne trske. Može se pojaviti i u tečnom stanju i često se koristi za zaslađivanje nezaslađenih napitaka, na primer onog od badema, konoplje i zoba, ali i u mnogim zdravijim receptima za pripremanja pečene hrane. Sećerna trska sadrži i melasu i vlagu iz postrojenja pa tehnički, kada ga konzumirate, trošite manje šećera, ali i unosite manje kalorija nego s običnim šećerom, što ga naravno, čini zdravijim.

Agava
Sadrži više fruktoze nego glukoze (čak i 90 posto fruktoze). Voleće ga ljubitelji sirupastih ukusa. Dobro se meša s tekilom, što ga čini glavnim dodatkom u omiljenom piću - margariti. Preporučuje se osobama koje imaju dijabetes.

Smeđi šećer
Ostaci melase iz procesa rafiniranja dodaju se natrag u šećer nakon obrade. To mu daje tamniju boju, ali i manju količinu hranjivih stvari koja se meri tek u tragovima.

Granulirani beli šećer
Izrađen je od šećerne trske ili šećerne repe, nudi najblaži ukus, lako se meša u pića (i topla i hladna).

Izvor: fashion.hr