Pet stavki o ANTIBIOTICIMA o kojima se malo zna i koje vam niko neće reći, a morate da ih znate pre upotrebe

Antibiotike najviše koristimo prilikom zimskog perioda, kada nam imunitet, usled hladnih temperatura, slabi. Oni delotvorno ubijaju ili usporavaju rast i razmnožavanje parogenih i nepatogenih bakterija, međutim na viruse i većinu gljivica nemaju nikakav uticaj.

.

U poslednje dve decenije, bakterije sve brže razvijaju nove mehanizme otpornosti dok je pronalazak novih, kliničkih primenljivih antibiotika znatno usporen. Osim pitanja otpornosti, antibiotike obavezno prati i nezaobilazna tema nuspojava.

Pet stvari koje morate da znate pre uzimanja antibiotika, a koje vam verovatno niko neće reći:

Najčešće bakterijske infekcije koje se leče antibiotikom

Među najčešćim bakterijskim infekcijama koje se leče antibioticima su upala srednjeg uha, infekcija krajnika bakterijom Streptococcus pyogenes, upala pluća i meningitis (infekcija moždane opne). Antibiotici leče i polno prenosive bolesti, a francuski stručnjaci tvrde da antibiotik može funkcionirati slično kao 'pilula za dan posle', ali ne za trudnoću već za polne infekcije. Kažu da se širenje nekih polno prenosivih bolesti može drastično smanjiti ako bi ljudi koji su praktikovali odnose bez zaštite u roku od 24 sata uzeli antibiotik. Uprkos dobrim rezultatima, istraživanje je prilično kontroverzno zbog generalne pretnje rastuće otpornosti na antibiotike jer se antibiotici ionako prečesto koriste.

Nuspojave antibiotika

Antibiotici, kao i neke druge grupe lekova poput kortikosteroida, dok jedan problem rešavaju, negde drugde mogu stvoriti novi. Većina lekova ima nuspojave. Najčešće nuspojave antibiotika su: zatvor, prolib i gljivična infekcija, a moguće je da se razvije i sekundarna bakterijska infekcija, dok se leči ona koja se prva javila.

Antibiotici uz neselektivno uništavaju i one "dobre bakterije", koje nam pomažu da naša probava funkcionira normalno, počevši od bakterija u usnoj šupljini. Zato je uz antibiotik poželjno koristiti probiotik koji može sprečiti neugodne nuspojave. Najbolji probiotik je onaj u obliku probiotičkog leka.

Kako antibiotici ustvari djeluju?

Antibiotici po delovanju mogu biti baktericidni - oni koji uništavaju bakterijske stanice ili bakteriostatski - oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija, nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske stanice. Zavisno od vrsti uzročnika, koristi se jedan ili drugi tip antibiotika, a kod teških infekcija i osoba oslabljenog imuniteta bolji je baktericidni antibiotik. Osim toga, antibiotici mogu biti širokog i uskog spektra delovanja.

Pratite nas i na Viberu!

Što izbegavati uz antibiotik

Treba izbegavati alkoholna pića, posebno za vreme i 48 sati nakon terapije metronidazolom ili tinidazolom, zbog mogućih neželjenih efekata. Antibiotici iz grupe tetraciklina i fluorokinolona u kombinaciji sa kalcijumom iz mleka ili narandžinog soka mogu omesti njihovu apsorpciju. Međutim, isto se može dogoditi i sa drugim elementima poput magnezijuma, gvožđa ili cinka koji u većim količinama mogu biti prisutni u mineralnim vodama ili nekim dodacima prehrani. Sok od grejpa će pak uticati na aktivnost enzima koji kontrolišu metabolizam mnogih lekova, uključujući i antibiotike, piše zivim.hr.

Nikako ne uzimati antibiotik na svoju ruku

Ljudi masovno koriste antibiotike. Analize potrošnje lekova pokazuju da se oni koriste prečesto i u velikom broju slučajeva bez konsultovanja sa lekarom. U idealnim uslovima pre propisivanja antibiotika trebalo bi da napravite laboratorijske pretrage koje bi identifikovale bakteriju i tako omogućile doktoru da propiše delotvoran antibiotik. No, često se ne čeka toliko pa se antibiotik prepiše i pre laboratorijskog dokaza. U Europi umre čak 25 hiljada ljudi zbog infekcije višestruko rezistentnom bakterijom.