„Isijavanje“ vas je zaledilo, „Paklena pomorandža“ spržila? Da li znate pozadinu tih filmova?

Čuveni horor "Isijavanje" na programu je noćas pola sata posle ponoći. Ako ste ljubitelj Kjubrika, ovaj tekst je baš za vas. Uživajte!

.

Kjubrikovi filmovi su većinom književne adaptacije, karakteristični po tehničkoj savršenosti, inventivnom pristupu filmskom scenariju i okrutnoj ciničnoj dosetljivosti.

Njegova najpoznatija dela su hladnoratovska satira Dr Strejndžlav (1964), poznati naučno fantastični film Odiseja u svemiru 2001, poznati horor film Isijavanje (1980) i Paklena pomorandža, čiji je prikaz nasilja izazvao mnoge kontroverze kad se pojavio 1971.

Godine 1999, nakon dugog snimanja neobičnog erotskog trilera s Tomom Kruzom i Nikol Kidman, Širom zatvorenih očiju, Kjubrik je preminuo.

Sajt „Filmski šaptač“ ispričao je super priču koja stoji iza jezivog „Isijavanja“ iz 1980. godine, filma koji je „omilelo sekiru među ljudima kao omiljenu kućnu alatku“. Jer, ništa ne objašnjava horor bolje od neobrijanog lica Džeka Nikolsona sa dotičnom alatkom u ruci.

Iako ga kritika isprva nije dočekala blagonaklonim reakcijama, film je vremenom stekao kultni status ne samo među ljubiteljima horora već i šire. Naravno, oko njega se isplela čitava mitologija trivijalnosti, teorija zavere, nagađanja i poluinformacija. Ovo su samo neke od njih:

– Stiven King, po čijem je štivu snimljen film, navodno je bio toliko nezadovoljan Kjubrikovom verzijom svog romana da mu je životna misija postala da ispravi tu krivu Drinu. Zato je 1997. snimio mini-seriju od tri epizode u kojoj je verodostojno preneo sve zamisli koje je opisao u romanu. Kjubriku je najviše zamerao to što je u filmu skoro potpuno zanemario natprirodne elemente koji opsedaju hotel, a previše se posvetio porodičnom nasilju. Naravno, nije pomoglo ni to što je Kjubrik izmenio gotovo svaku sitnicu u odnosu na roman, tako da je na kraju jedva zadržao samo osnovni predložak i imena likova.

– Za ulogu malog Denija izabran je sedmogodišnji Deni Lojd i to na audiciji na kojoj je bilo 5000 mališana. Kjubrik se trudio koliko je mogao da ga zaštiti od gnusnih scena u filmu, tako da Deni nije ni znao da snimaju horor, mislio je da snimaju porodičnu dramu. Film u celosti nije pogledao sve dok nije napunio 17 godina. Više se nikad nije bavio glumom i danas radi kao nastavnik biologije.

– Pre nego što je izabrao Džeka Nikolskona za ulogu, Kjubrik je razmišljao o Robertu de Niru i Robinu Vilijamsu. Međutim, na kraju mu se učinilo da De Niro nije dovoljno psihotičan za uogu, a da je Robin Vilijams i previše psihotičan. S druge strane Stive King je u ulozi želeo da vidi nekog manje upadljivog, sveameričkog „tatu“ kao što je Džon Vojt.

– Uloga Vendi pripala je Šeli Duval. U romanu Vendi je plavuša, tako da je Džek Nikolson predlagao Kjubriku da angažuje Džesiku Lang. Kjubrik je insistirao na Duvalovoj, verujući da ona poseduje pravu notu napaćenosti u samom svom izgledu. Da bi tu napaćenost povećao redovno ju je zlostavljao na snimanju, vikao na nju, govorio drugim članovima ekipe da budu neprijatni prema njoj. Džek je na kraju priznao da je njena uloga nešto najteže što je ikada video da glumac izvodi, iako je te godine bila nominovana za „Zlatnu malinu“ za najgoru glumicu u filmu. Nije je dobila.

– Hotel u filmu je zapravo jedno odmaralište u Oregonu. Enterijer je, naprotiv, sniman kompletno u studiju u Londonu, istom gde će posle toga biti sniman prvi Indijana Džouns. Kjubrik je odlučio da enterijer bude dizajniran na osnovu izgleda više hotela koji su njegovi saradnici posećivali i fotografisali, tako da je mešavina nekoliko stilova. Sneg u filmu je veštački.

– Kjubrik je scenario menjao bukvano u hodu, stalno nešto dodajući ili izbacujući. Neke od najvećih izmena koje je napravio i kojih u romanu uopšte nema su vizije mrtvih bliznakinja, krv koja izbija iz lifta, oružje kojim Džek vitla svoju porodicu, zapravo sve ono što film čini kultnim.

– Čuvena scena sa krvlju koja izbija iz lifta bila je jedina scena iz koje se sastojao trejler za film. Komisija nije htela da odobri taj trejler, jer po tadašnjim zakonima krv nije smela da se prikaže u rekami. Kjubrik ih je međutim lagao da je u pitanju prljava voda, i trejler je prošao.

– Broj famozne sobe u koju ulaze Deni i Džek i koja simboliše Džekov konačni pad u ludilo je takođe promenjen, u romanu je 217, a u filmu 237. Prošle godine snimljen je fim „Soba 237“ koji govori o različitim interpretacijama simbola koji se nalaze u filmu i za koji lneki kritičari veruju da ih je Kjubrik namernu tu ostavio.

– Film je koštao oko 20 miliona dolara (današnjih oko 60), a zaradio 44 miliona (današnjih 130), što ga čini solidno finansijski uspešnim.

– Film je pun montažerskih i drugih grešaka, npr. stolice u jednom kadru ima a u sledećem ne, pisaća mašina koju Džek koristi čas je bela a čas zelena, ljudi ulaze na jedna vrata, a izlaze na druga, šare na tepihu se menjaju, itd. S obzirom na Kjubrikovu posvećenost detaljima i perfekcionizmu, postoje teorije kako su sve ove „greške“ namerne, pošto je reditelj hteo da pokaže kako se u hotelu dešava nešto čudno, zlokobno i nesvakidašnje.

– Kad god vidimo da Džek razgovara sa duhovima u hotelu, negde pored njega je i ogledalo, osim kad je zatvoren u ostavi, ali moguće je da tada razgovara sam sa sobom. Uopšte, ceo film se ponaša kao ogledalo spram romana, u romanu Vendi je plava, a u filmu crna, u romanu su njihova kola crvena, a u filmu žuta, u romanu je Džekova loptica crvena, a u filmu žuta itd.

– „Isijavanje“, po kome je fim dobio ime, zapravo je neka vrsta Denijeve sposobnosti da ima vizije iz prošlosti i budućnosti i mentalno komunicira sa sičnim ljudima. Nastavak romana „Isijavanje“ bavi se njim kao odraslim muškarcem koji koristi svoju sposobnost u borbi protiv sila zla. Denijev izmišljeni prijatelj Toni zapravo je vizija njega kao odrasog koji ga posećuje i usmerava savetima.

– Različite teorije o fimu kažu da se u njemu krije na stotine tragova kojima je Kjubrik komentarisao ili interpretirao različite događaje iz prošlosti ili kulture, kao što je holokaust nad Jevrejima (Džekova pisaća mašina je nemačke proizvodnje), istrebljenje američkih indijanaca (hotel je sagrađen na indijanskom grobju), navodno sletanje na Mesec (Deni nosi majcu Apolo 11), seksualna revolucija (Džek čita Playgirl časopis u lobiju hotea), mitološke teme (lavirint i Minotaur)…

Što se tiče „Paklene pomorandže“, film je snimljen prema knjizi Entonija Bardžisa, i prati život grupe delinkvenata u njihovim užasnim nasilnim delima.

U SAD je zbog scena eksplicitnog seksa dobio predznak X, a ni scene nasilja nisu prošle nezapaženo, dok je u Velikoj Britaniji zabranjen baš zbog nasilja u filmu, jer je “inspirisao na slično nasilje”.

U filmu "2001: Odiseja u svemiru" koji su napravili Artur Klark i Stenli Kjubrik pojavljuje se predmet neverovatno sličan Ajpedu. On mu je toliko sličan, da su to u svoju obranu iskoristili ljudi iz kompanije Samsung nakon što ih je Apple tužio za plagiranje njihovih uređaja.

.

Izvor: Filmski šaptač, Dnevno