Ova žena je inspirisala Cepeline i Stonse!

Klara Rokmor bila je pionirka elektronske muzike. Da je živa, danas bi napunila 105 godina. Današnji „Google Doodle” posvećen je godišnjici od rođenja Klare Rokmor. U pitanju je interaktvina igra u kojoj treba da strelicom miša dodirujete termin i tako izvodite melodiju. A ko je bila Klara Rokmor?

.

Bila je master teremina ili termenvoksa, jednog od prvih elektronskih muzičkih instrumenata na kojem je moglo da se svira, a da se ne dodiruje. Ime je dobio po izumitelju, sovjetskom fizičaru Lavu Sergejeviču Termenu (1896-1993), odnosno Leonu Tereminu, kako su ga zvali u zapadnoj Evropi.

Teremin je inspirisao Stonse, Led Cepelin, Bič Bojse i bio je instrument koji je vodio do nastankla prvog sintisajzera.

A ko je bila Klara Rokmor?

Talentovana muzičarka, još od ranog detinjstva smatra se pionirkom elektronske muzike.

S dve godine već je mogla da identifikuje melodije na klaviru. Sa četiri je postala najmlađa učenica violine u Sankt Petersburg Imperijal Konzervatorijumu. Na audiciji je morala da stane na sto i svira jer je bila veoma niska, piše britanski Telegraf.

Njen život prilično je “istumban” kada je porodica Rokmor odlučila da konjskom zapregom pobegne od ruske revolucionarne vlade: “Bilo je to dugačko putovanje. Prošli smo ilegalno kroz veoma mnogo granica, putovali smo bez znanja da li ćemo u opšte uspeti da stignemo do zemlje koja bi mogla da nam da vizu za SAD”, ispričala je Nađa Rajzemberg, Klarina sestra.

Porodica je konačno stigla u Ameriku 1921. godine, a ubrzo nakon toga lekari su Klari dijagnostifikovali artritis u obe ruke. Ali njen san da postane muzičar nije bio gotov.

U Njujorku upoznaje muzičara Lava Teremina, izumitelja prvog elektronskog instrumenta.

„Bila sam fascinirana estetskim delom tog instrumenta, njegovom vizuelnom lepotom ali i idejom sviranja iz vazduha“, rekla je Klara, a prenosi sajt Fondacije Nađa Rajzemberg i Klara Rokmor.

Vrlo brzo, teremin je postao njen primarni instrument, a Klara je postala zvezda. Ona je čak Tereminu pomogla da doradi dizajn i uvede neke nove mogućnosti na instrumentu.

Kako je teremin uticao na muziku?

Sigurno ćete prepoznati zvuk teremina u špici britanske serije “Ubistva u Midsameru”, ali i u filmovima „Dan kada je Zemlja stala“, „Začaran“ i „Izgubljeni vikend“.

Džimi Peidž iz Cepelina je takođe poznat po tome da je na bini obavezno imao i teremin koji je svirao tokom proširenih verzija pesama "Whole Lotta Love" i "No Quarter".

.

Brajan Džouns iz Stonsa svirao je teremin na albumu iz 1967. godine u pesmama "Between the Buttons" i "Their Satanic Majesties Request".

Još jedan slavni ljubitelj teremina je Brajan Vilson iz Bič Bojsa koji ga je smatrao magičnim, a glavna melodija u pesmi "Good Vibrations" je svirana upravo na ovom instrumentu.

Najveći uticaj teremina na modernu muziku je verovatno izvršen na Roberta Muga, kreatora prvog sintisajzera sa kontrolom voltaže.

I Bitlsi i Dorsi su koristili “mug” (Moog) kada su pravili psihodelične zvukove. Interesantno je da, kada su Rolingstonsi prvi put poneli “mug” u Ameriku, policajci su ga pregledali satima tražeći drogu.

Ali da se vratimo tereminu. Kako je radio?

Teremin je imao dve antene – vertikalnu na strani desne ruke koja je kontrolisala visinu tona i horizontalnu za levu ruku, koja je kontrolisala jačinu zvuka.

Postavljanje ruku bliže ili dalje od antena proizvodi zvuk.

Što je desna ruka bliže vertikalnoj anteni nota je viša, a što je dalja, nota je niža.

Kod horizontalne antene, kada je ruka dalje, zvuk je jači tj. muzika je glasnija.

Novitet koji je Klara uvela jeste mogućnost da muzičar menja note različitim pokretima ruke.

Na Google Doodle imate sjajnu kuglu koju pomerate u određenim kolonama a što je više podignete ton i zvuk su jači. Ukupno 12 ljudi iz Gugla je radilo na ovome.​