Da li znate kako je nastao ovaj znak?

Jedan od najprepoznatljivijih simbola na svetu – znak za mir – kada je tek nastao, označavao je očajanje. Kako je tako drastično promenio značenje?

.

Kad pogledate ovaj simbol, najpre ćete pomisliti na završetak rata, zatim na prekid svih neslaganja i stereotipa... svih pozitivnih i srećnih stvari koje se mogu dogoditi jednom društvu.

Međutim, priča o tome kako je on nastao i šta je ranije simbolisao nije toliko obojen radošću.

Naime, britanski dizajner tekstila i umetnik Džerald Holtom je prilikom velikog protesta 1958. godine, kada se s grupom istomišljenika bunio protiv upotrebe nuklearnog oružja, osmislio ovaj simbol. Ovo je bilo tužno razdoblje u njegovom životu, ali i u svetu uopšte – reč je o periodu u kojem se cela planeta oporavljala od Drugo svetskog rata. Zato je Holtom smatrao da je potrebno da jednim simbolom objedini sva osećanja koja su prožimala svet.

Tako je došao na ideju da napravi znak od sledećih elemenata:

-figure čoveka koji drži zastave nadole (N - nusclear)

-figure čoveka koji drži jednu zastavu podignutu, a jednu spuštenu (D - disarmament)

pak, ideja koja je iza tih simbola stajala nije bila optimistična poruka mira kakvu danas znamo. Čovek prepolovljenog trupa i bez donjih ekstremiteta koji drži zastave označavao je čoveka u agoniji i očajanju. Ideju za to Holtom je dobio dok je posmatrao sliku „Treći maj 1808.“ španskog umetnika Goje, koja prikazuje seljaka ispred streljačkog voda. Takođe, Holtom je isticao da se i sam identifikovao s centralnom ličnošću ove slike.

Britanski umetnik nije zaštitio autorska prava za upotrebu ovog simbola jer je verovao da ideje i osećanja pripadaju celom svetu.

Šezdesetih godina prošlog veka u Sjedinjenim Američkim Državama jačali su antiratni pokreti, koji su počeli da upotrebljavaju ovaj simbol, a gotovo istovremeno je to bio slučaj i u Južnoj Africi, gde je sve snažnija bila borba protiv aparthejda.

Izvor: Nacionalna geografija