Top 10 omiljenih SF filmova astronauta, naučnika sa Harvarda i inženjera sa MIT

Dobro se zna što o najboljim SF filmovima misle filmski kritičari i SF fanovi jer je takvih lista onoliko. Ali, i te kako je zanimljivo videti spisak koji potpisuju – naučnici. Proverite šta su odabrali i kakav im je filmski ukus.

.

10. Rat svetova (1953.)

Upečatljiva ekranizacija popularnog romana H. G. Welsa o marsovskoj invaziji na Zemlju bila je revolucionarna u svoje vreme, neposredno po završetku Drugog svetskog rata, ali je prilično zanimljiva i danas, šestdeset godina kasnije. ”Bio sam bolestan celu noć nakon gledanja filma. To je definitivno potvrda filma koji čini razliku”, rekao je o „Ratu svetova“ Set Šostak sa Instituta SETI, koji se bavi upravo istraživanjem inteligentniog životoa u svemiru.

.

9. Ratovi zvezda (1977.)

Uglavnom vedra i razigrana „space oper“a koja inspiraciju crpi iz vesterna i samurajskih filmova draga je mnogima, pa tako i naučnicima. Profesor Univerziteta „Sidarta Srinivasa“ Aron Blejzdel smatra da nešto ”toliko fantastično, a istovremenom inspirativno nikada nije video na ekranima”. Blejzdel, inače, konstruiše uslužnog robota prema uzoru na C-3PO-a, uz napomenu da ”fikcija stimuliše nauku i pokazuje čemu treba da stremimo u budućnosti”.

.

8. Blade Runner (1982.)

Jedan od omiljenijih SF naslova i svakako žanrovski klasik pokušao je, između ostalog, da raščlani šta je to što nas nas to čini ljudima, a baš to humanizovano prikazivanje replikanata se dopalo naučnicima filmofilima. ”Blade Runner je verovatno najviše pridoneo upoznavanju sveta sa veštačkom inteligencijom, a inspiracija je važna čak i kad povremeno nije najtačnija”, zaključio je Danijel Novi s MIT.

.

7. Park iz doba Jure (1993.)

Za Spiebergov film baziran na knjizi Mičela Kričtona svi se slažu da je naučno neutemeljen iz mnogih razloga, među kojima je i taj da bi genetički materijal praistorijskih stvorenja odavno bio neupotrebljiv. ”Park iz doba Jure prikazuje nauku za koju bismo svi želleli da je istinita”, komentariše paleontolog Džek Horner, prema kom je osmišljen glavni junak filma. Njegov kolega Dejvid Peni kaže da voli taj film „jer je uspeo da prikaže da njihov posao izgleda seksi”.

.

6. Voli (2008.)

Šarmantni crtani film o simpatičnom robotu ostavljenom na zagađenoj Zemlji zaista je superioran u odnosu na većinu igranih SF ostvarenja, pa je lepo videti da ga vole i naučnici. Stiven Šolcman s Harvarda naziva ga ”filmom ispred svog vremena koji se bavi najnovijim neurobiološkim idejama, poput teorije sastava neurona”.

.

5. Fantastično putovanje (1966.)

Još jedan SF klasik koji donosi priču o naučnicima koji u čoveka ubrizgavaju minijaturno vozilo i posadu (posle je snimljena i „Danteova posveta Mikrosvemir“) da bi mu spasili život. Jedan od vodećih stručnjaka na području nauke o neuronima Džejms Đordano izjavio je da mu je ovaj film životna inspiracija. Direktor Centra za nanotehnologiju Univerziteta „Wake Forest“ Dejvid Kerol otkriva da njegov tim radi istu stvar: ”Ubrizgavamo nanobote koji bi nam pomogao da otkrijemo i lociramo tumor i potom ga uništimo.”

.

4. Osmi putnik (1979.)

SF horor Ridlija Skota bio je novina po mnogo čemu i, u skladu sa tim, izazvao je „invazijU“ sličnih ostvarenja. Naučnici, međutim, priču o čudnom uljezu na brodu Nostromo shvaju kao ”pionirski rad fiktivne biologije”. ”Lepo je videti film koji prikazuje kako forme života mogu da budu čudne ”, pohvalio je film teri Džonson sa Berklija.

.

3. Brazil (1985.)

Remek - delo Terija Gilijama je savršen tmurni distopijski i izrazito satirični prikaz jednog od alternativnih pravaca u kojima bi društvo moglo da se razvija. Film oduševljava kako svojim porukama, tako i neverovatnim vizuelnim prosedeom i do savršenstva dizajniranim kadrovima. ”Ja sam upravo zbog tog filma postao arhitekta koji gradi gradove budućnosti”, otkrio je profesor Mičel Joakim, jedan od osnivača projekta „Terreform ONE“.

.

2. Matrix (1999.)

”Matriks je doveo virtuelnu stvarnost pred oči javnosti”, uveren je Džeremi Bailson, osnivač „Virtual Human Interaction Lab“ na Univerzitetu Stanford. ”Tokom rada i istraživanja postalo mi je mnogo lakše da komuniciram s aljudima koji nisu naučno potkovani ”, iskren je profesor koji je uveren da će ljudi sasvim sigurno razviti virtuelnu stvarnost poput one iz Matriksa.

.

1. 2001.: Odiseja u svemiru (1968.)

I na samome vrhu liste, bez iznenađenja, nalazi se film koji permanentno nosi titulu najboljeg SF filma svih vremena. Osim činjenice da se zaista radilo o prelomnom i vrlo ozbiljnom žanrovskom filmu (do tada je pojam SF uglavnom podrazumevao čudovišta u gumenim odelima), naučnike je oduševila i činjenica da je Odiseja neverovatno realistična i da pokušava da ”što vernije prikaže moguću koloniju na Mesecu i ljudske ekspedicije na Jupiter”. ”Kjubrik je toliko toga napravio tačno da je to prosto zadivljujuće”, oduševljeno je izjavio astronaut Liroj Čiao koji je tri puta leteo NASA šatlovima i proveo sedam meseci na ISS.

.

Izvor: plan B