Počinje Sarajevo film festival

Projekcijom filma Alehandra Gonzalesa Injaritua "Pasja ljubav" večeras počinje 20. Sarajevo Film Festival, vodeći filmski festival u regionu na kojem će ove godine biti prikazano 250 filmova.

.

Ratne 1995. godine, pred kraj četverogodišnje opsade Sarajeva, Obala Art Centar pokreće Sarajevo Film Festival (SFF). Ratni san grupe entuzijasta ubrzo izrasta u filmski događaj koji, prema oceni mnogih poznavalaca filmske umetnosti, po organizaciji, kvalitetu i raznovrsnosti programa prevazilazi regionalne okvire, piše Dojče vele.

Među prijateljima festivala koji su tokom proteklih 20 godina prošetali crvenim tepihom u Sarajevu bili su i Džon Malkovič, Stiv Busemi, Vilijem Defo, Bono Voks, Danis Tanović, Danijel Krejg, Nik Nolt, Džeremi Ajrons, Kevin Spejsi, Miki Rurk, Mirjana Karanović, Morgan Frimen, Anđelina Džoli, Bred Pit, Deni Glover...

SFF je postao vodeći filmski događaj u jugoistočnoj Evropi, koji godišnje privlači više od 100.000 ljubitelja filma sa svih strana sveta.

Direktor Festivala Mirsad Purivatra kaže da je Sarajevo Film Festival pre 20 godina pokrenut sa jasnom vizijom i dugoročnim ciljevima.

"Svih ovih 20 godina radili smo marljivo i pametno. Nismo nigde žurili, nije bilo radikalnih rezova, skokova ili padova, ali smo imali jedan kontinuitet rasta kvaliteta i kvantiteta. To je jedna dobra, uigrana ekipa u kojoj dvadesetak ljudi diše za jednog. Mnogo smo ulagali u trening i mnogo gledali šta rade drugi. To je tajna našeg uspeha. Napredovali smo iz godine u godinu i danas smo, po konceptu i izvedbi u vrhu, ne samo regionalnih već i evropskih festivala", rekao je Purivatra za Dojče vele.

Purivatra ističe da je od 250 kratkih, dokumentarnih i igranih filmova, koje će posetioci imati priliku ove godine da vide, teško izdvojiti neke za posebnu preporuku.

"Mislim da smo i ove godine napravili program koji može da zadovolji gotovo svačiji ukus. I ovoga puta imamo jednu novu generaciju regionalnih autora u okviru takmičarskog programa, a tu je i retrospektiva filmova velikog britanskog reditelja Majkla Vinterbotoma. Ponovo nam dolaze i naši dragi prijatelji, od oskarovke Melise Leo do slavnog reditelja Majka Lija", kaže Purivatra.

Na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu biće prikazana i dostignuća argentinskog i meksičkog filma. Uoči projekcije filma Alehandra Gonzalesa Injaritua "Pasja ljubav", publika će imati priliku da pozdravi i meksičkog glumca Gaela Garsija Bernala.

Režiseri Kristi Puiu, Vladimir Perišić, Aida Begić, Mark Reha, Angela Šanelek, predstaviće filmove koji su rađeni u okviru omnibusa "Mostovi Sarajeva“. Oskarovac Mišel Hazanavicius dolazi sa svojim filmom "Potraga“, dok će se Melisa Leo susresti sa učesnicima ovogodišnjeg programa "Talents Sarajevo“, nakon projekcije filma "Bokser“, u kojem je za ulogu majke dobila Oskara.

Počasno "Srce Sarajeva“ ove godine ide i reditelju iz BiH, oskarovcu Danisu Tanoviću. Dobitnica Zlatnog medveda za film "Grbavica“, rediteljka Jasmila Žbanić u zvaničnom programu predstavlja svoj novi film „Otok ljubavi“. Ovogodišnjim žirijem takmičarskog programa za igrani film predsedava jedan od najznačajnijih reditelja današnjice, Bela Tar.

Regionalnu kinematografiju predstavljaće brojni reditelji i glumci. Jedna od najboljih regionalnih glumica, Mirjana Karanović, na Festival dolazi sa ekipom filma "Cure - život druge“. To ostvarenje rediteljke Andree Štake u zvaničnoj je selekciji u utrci za "Srce Sarajeva“. Mađarski reditelj Kornel Mundruco predstaviće svoj film "Beli bog“.

Jedan od partnera Sarajevo Film Festivala je Savet Evrope koje ove godine slavi 60 godina evropske kulturne saradnje sa temom "Kultura, srce i duša demokratije“. Tim povodom će u festivalskom centru biti organizovane prigodne izložbe. To je nastavak sedmogodišnjeg partnerstva SFF i Saveta Evrope koje, osim sponzorstva, uključuje i druge oblike saradnje.

Zvaničnici Saveta Evrope smatraju da Sarajevo Film Festival svojom bogatom ponudom filmova i programima posvećenim evropskoj i regionalnoj kinematografiji, značajno doprinosi jačanju evropskih vrednosti, demokratije i ljudskih prava.

Izvor: tanjug