Ovo su najekstremnije laboratorije na svetu!

Na izuzetno niskim temperaturama, duboko ispod zemlje, visoko u svemiru ljudi su izgradili laboratorije ne bi li što bolje razumeli svet u kojem žive. Ovo su neke od najvećih, najsofisticiranijih i najekstremnijih laboratorija na svetu.

.

Najhladnija laboratorija

"IceCube Neutrino Observatory", poznatija kao IceCube, nalazi se na Antarktiku, na najjužnijoj tački na planeti.

Ona je detektor čestica na Južnom polu i njen zadatak je da zabeleži interakciju čestica koje se zovu neutrino. Neutrino su subatomske čestice koje gotovo da nemaju masu i koje mogu da prođu kroz normalne stvari. Kao duh.

Ustvari, ova laboratorija pomaže nam da dokučimo tajne koje krije svemir. Zadatak naučnika koji rade u ovoj labaratoriji je da traže ove čestice koje nakon različitih kosmičkih pojava dospevaju na našu planetu. Te kosmičke pojave su eksplozije zvezda, kataklizmičke pojave poput crnih rupa i slično.

U ovoj labaratoriji nalazi se teleskop koji omogućava istraživanje tamnih supstanci, a veruje se da bi mogao da otkrije procese koji su povezani sa, do sada i dalje nepoznatim, poreklom energetskih čestica u prirodi.

Izgradnja IceCube-a koštala je 279 miliona dolara, a završena je 2010. godine. U njoj se nalazi oko pet hiljda digitalnih optičkih modula koji su zakopani na oko dve hiljade metara dubine i to u 86 rupa u ledu.

U labaratoriji radi oko 250 fizičara, naučnika i inženjera iz 11 država.

Verovatno nije potrebno ni govoriti da su temperature na Antarktiku veoma niske, a najniža zabeležena je minus 83 stepena 1982. godine.

Dva kilometra ispod zemlje

"Sudbury Neutrino Observatory (SNOLAB)" bavi se proučavanjem fenomena koji se dešavaju u svemiru.

Ova Labaratorija nalazi se u Ontariju u Kanadi, a izgrađena je u jednom napuštenom rudnik. Iako je čak dva kilometra ispod površine Zemlje, ova labaratorija zauzima neverovatnu površinu od oko 5 kvadratnih kilometara

Naučnici koji rade u SNOLAB-u bave se astročestičnom fizikom i proučavaju kosmičke tamne supstance, neutrine... U ovoj labaratoriji nalaze se i naučnici iz drugih oblasti poput geofizičara i seizmologa.

SNOLAB je zvanično počela sa radom u maju 2012. godine. U sklopu laobratorije nalazi se i zgrada koja je na površini i u kojoj se nalaze kancelarije, sale za sastanke, IT sektor...

Najveći centar za naučna istraživanja

Evropska organizacija za nuklearno istraživanje, svima znana kao "CERN predstavlja najveći centar za istraživanje elementarnih čestica i proučava najsitnije čestice u Svemiru.

Ova poznata labaratorija napravljena je da bi pokušala da stvori uslove i dešavanja koji su bili odmah nakon velikog praska.

"Large Hadron Collider" (LHC) je glavni deo CERN-a. To je najveći akcelerator čestica na svetu i nalazi se u kružnom tunelu dugačkom 27 kilometara, na dubini od 175 metara ispod zemlje. Svake sekunde u njemu se dogodi oko 600 miliona sudara čestica koje stvaraju temperaturu 100.000 puta topliju od temperature u jezgru Sunca.

Podataka koje daje LHC analizira sofisticirani superkompjuterski sistem koji se sastoji od nekoliko desetina hiljada povezanih računara. Svaki veliki eksperiment stvori dovoljnu količinu informacija da se nareže na 100.000 DVD-eva.

Iako se nalazi na granici Francuske i Švajcarske, ovom labaratorijom upravlja 20 država koje ga finansiraju, ali i imaju prednost kada im je neophodno korišćenje nekih njegovih labaratorija. Ostlale zemlje su partneri i mogu takođe da koriste CERN-ove laboratorije za eksperimente i istraživanja.

Laoratorija najekstremnijih temperatura

.

"Brookhaven National Laboratory" (BNL) je višenamenska istraživačka institucija i nalazi se u Njujorku.

Naučnici u BNL-u bave se na najuzbudljivijim i najvažnijim pitanjima nauke – od rođenja svemira, do održive energije i tehnologije budućnosti.

U ovoj labaratoriji 2010. godine proizvedena je temperatura od oko 4 triliona stepeni Celzijusa! To je najtoplija temperatura koju je čovek ikada stvorio: 250.000 puta toplija od Sunčevog jezgra. Ovaj neverovatan uspeh rezultat je sudaranja jona zlata koji su se kretali gotovo brzinom svetlosti i tako stvorile elementarne čestice koje su u prirodi postojale samo u jednom delu sekunde nakon Velikog praska.

"Relativistic Heavy Ion Collider" koji se nalazi u ovoj labaratoriji je drugi najmoćniji sudarač teških jona, odmah nakon "Large Hadron Collider"-a u CERN-u. To je ujedno i jedini objekat na svetu koji može da vrši eksperimente u kojima se sudaraju polarizovani protoni.

Ova labaratorija ima najsavremenije objekate za fiziku, hemiju, biologiju, medicinu, primijenjenu nauku. U njoj radi oko tri hiljade ljudi, dok svake godine dođe oko četiri hiljde gostujućih naučnika iz celog sveta.

Laboratorija na visini od oko 390 kilometara

Međunarodna svemirska stanica, "International Space Station" (ISS) nalazi se u niskoj orbiti, na oko 390 kilometara iznad površine Zemlje.

Ona je projekat šest svemirskih agencija iz šest država, a u njoj rade istraživači iz 16 zemalja koji su na zadatku po šest meseci, a onda se rotiraju.

Ova laboratorija pruža jedinstvenu platformu za obavljanje naučnih istraživanja koja ne mogu da se obave ni na jedan drugi način. Primarna područja istraživanja su astrobiologija, astronomija, istraživanje medicine i nauke o životu u svemiru, fizika, nauka o materijalima i meteorologija.

Zahvaljujući samom ISS-u, ljudi su šetali po svemiru ukupno 168 puta, odnosno više od 1.061 sati, ili više od 44 dana.