Posekli ste se na papir? Evo zbog čega to tako užasno boli

Poseći se na papir? Rekli bismo "kakva glupost", ali eto, događa se, koliko god nam to zvučalo neverovatno. Druga stvar koja začuđuje jeste bol koji takav sićušan rez stvara i dužina vremena potrebnog da rana zaraste. Stručnjaci su proučili tu problematiku i pronašli objašnjenje.

Za sve su krivi nervni završeci, foto: Depositphotos
Za sve su krivi nervni završeci, foto: Depositphotos
.

U našim prstima se, kažu, nalaze gusto naslagani nervni završeci, što je zaslužno za jači osećaj bola kod povrede, pa čak i toliko male kao što je posekotina od papira.

Osim toga, ivica papira je na neki način nazubljena, pa su rezovi takvi da im je potrebno više vremena da zacele - to se vidi ako se ivica pogleda pod mikroskopom. Element iznenađenja kod povrede papirom može biti jedan od razloga zašto bol osećamo jače nego kada se posečemo nožem.

- Postoji psihološki element iznenađenja jer se to dogodi toliko brzo da nemate vremena da povučete ruku. Takođe, budući da ne očekujemo povredu od papira, to osećaj bola čini intenzivnijim. Dok radimo s nožem, oprezni smo, jer znamo da postoji opasnost, ali s papirom nije tako - smatra američki dermatolog dr Hejli Goldbak iz "UCLA Health" medicinskog centra.

- To je nešto što se događa uglavnom na prstima ruku. Ljudi imaju nervne završetke po celom telu, ali na mestima poput vrhova prstiju ili usana, njihova gustina je velika. Ti nervni završeci su poznati kao nociceptori i oni šalju signale mozgu o stvarima koje bi mogle da prouzrokuju oštećenja na koži, poput ekstremne vrućine, velike hladnoće ili neke hemikalije - objašnjava dr Goldbak.

Dodaje da bi jedan od razloga zašto poseklini od papira treba čak po nekoliko dana da zaraste, moglo bi da bude i to što se nalazi na rukama s kojima stalno nešto radimo pa se rana konstantno otvara.

- Osim toga, sama ivica papira je pomalo nazubljena, pa to prereže kožu pre nego što shvatite šta se događa. Takav rez nije gladak i treba mu više vremena da zaraste. Takođe, kako je papir napravljen od drvene pulpe, pamuka ili drugih vlakana, sitni delovi mogu da ostanu u rani i da dovedu do upale. Zato je važno da takvu poseklinu odmah isperete sa malo sapuna i vode - dodala je.

Napomenula je i da ne bi trebalo verovati starim pričama o tome da je ranu bolje ostaviti otvorenom, kako bi se stvorila krasta i rana tako brže zarasla. Ona savetuje da je bolje držati ranu vlažnom pod zavojem ili flasterom.

- Rane bi trebalo da budu vlažne kad zarastaju, to im pomaže u bržem zaceljivanju, oštećene ćelije se brže zamene novim. Osim toga, rane su manje bolne kad su vlažne - napominje dr Goldbak.

Izvor: 24Sata.hr